šešir

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /ʃěʃiːr/
  • Hifenacija: še‧šir

Imenica[uredi]

šèšīr m (ćirilica шѐшӣр)


Kategorije:

ob.pren.


Oblici:

  1. -íra [1]
  2. šèšīr, šešȋr, šešȉr [1]
  3. šešȋr Veliko Središte [2] [1]
  4. šešȋr Vršac [1]
  5. šèšīr [1]
  6. šèšīr Ivanda [1]
  7. šèšīr [1]


Značenja:

  1. Deo muške ili ženske odeće koji pokriva glavu, različito uobličen, sa užim ili širim obodom u donjem delu. [1]
  2. Letnji šešir od grubog materijala crne boje sa širokim obodom i gajtanom oko glave šešira. [1]
  3. Isto. [1]
  4. Šešir načinjen od slame. Novo Miloševo[1]
  5. Metalni deo petrolejke u obliku šešira sa prorezom na vrhu kroz koji prolazi fitilj. [1]
  6. Gornji deo pečurke. [1]
  7. Muško dete, sin. [1]


Primeri:

  1. Mòmci dȍbijēdu pèrjanice pa mȅtu nȁtrāg za šèšīr. [3] [4] [5] [6] [7] [8] Kumane Bačinci Sremska Kamenica Šimanovci Martonoš Mol Turija Čurug Ravno Selo Zmajevo Gospođinci Žabalj Titel Srpski Krstur Kikinda Novo Miloševo Srpska Crnja Novi Bečej Itebej Elemir Zrenjanin Veliki Gaj Tomaševac Farkaždin Deska Ivanda [1]
  2. Kúpijō sam sèbī jèdān pàrādni šèšīr da ìmām kad ìdēm dȉ nà slavu, na vášar il ù crkvu. Laćarak [1]
  3. I šùbaru ȉma, pa preko šùbare šèšīr. Kula [1]
  4. Kad se mòja mȁti ȕdala i mòja strȋna, ȍndak je tàko bílo — gȍdinu dána nȍsidu šešȋr. Tomaševac [1]
  5. Ȍndak ne mȍž se dogovȍru. Ȍndak štȁ ćedu, nego dȁj da se ždrebȁ, se napȋšu cedȕlje, svíma iména, i ȍndak se vȁdi i[z] šešíra. [3] Jasenovo Boka Vršac Pavliš Izbište Borča [1]
  6. Ȉgla — tȏ su zadenȉli za šešȉr. Izbište [1]
  7. Ranije su muškarci nosili „guberačke šešire” sa velikim obodom. [9] Jarkovac [1]
  8. Priča se da je devojka za udadbu onda kad je momak udari guberaškim šeširom [po glavi] a ona ne padne. Crvena Crkva [1]
  9. Nà tu pȇć tàko mȅtu, nàprave ko tànjīr od blȁta, zválo se šèšīr, pa i šȋca su zváli. [10] Bođani [1]
  10. Ȉma okrúgle [peći] — na šèšīr se zòve. [10] Đala Martonoš Pačir Sanad [1]
  11. Ja u kući imam dva šešira. Novo Miloševo [1]


Sinonimi:

  1. palarija [1]
  2. kapa [1]
  3. šica [1]



Deklinacija[uredi]

Reference[uredi]

  • šešir” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  3. 3,0 3,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 123. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam." je zadan više puta s različitim sadržajem
  4. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 12, 14.
  5. Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske. — ESM, 3, 2001, 52—67, str. 65.
  6. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 125, 131, 139.
  7. Dejan Miloradov, Kovačka i potkivačka terminologija južne Bačke i severnog Srema (rukopis magistarskog rada).
  8. Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.
  9. Milenko S. Filipović, Različita etnološka građa iz Jarkovca (u Banatu). — ZDN, 11, 1955, 81—117, str. 96.
  10. 10,0 10,1 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.