šunka

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /ʃûːnka/
  • Hifenacija: šun‧ka

Imenica[uredi]

šȗnka f (ćirilica шу̑нка)


Oblici:

  1. šȗnke [1]


Značenja:

  1. Svinjski but, obično usoljen, nadimljen i osušen; jelo od tako pripremljenog mesa. [1]
  2. Proširenje na bokovima pantalona. [1]
  3. Isto. [1]
  4. Pantalone koje su gore šire, a od kolena se sužavaju i pripijaju uz nogu. Čerević[1]
  5. Isto. [1]
  6. Isto. Čerević[1]


Primeri:

  1. Pȓvo j[e] tȗ slànina kòja se ùsoli, pa šȗnke, tȍ je nȃjvàžnije. Laćarak [1]
  2. Ako nè možemo célu svínju da im pȍšnēmo, ȍndak im pȍšnēmo šȗnke, kobàsīca, slànine. Đala [1]
  3. Kad je tȏ skȉno, svȅ te mȃs, ȍdro, ȍndak vȁdi tȅ šȗnke, vȁdi [o]vȅ grbȉne, océče glȃvu, stȁvi u kȍto. [2] [3] [4] [5] Izbište Bačinci Čerević Buđanovci Kraljevci Bukovac Vojka Stari Slankamen Subotica Sombor Turija Gospođinci Čenej Vilovo Srpski Krstur Novi Kneževac Aradac Veliki Gaj Vršac Pavliš Banatska Palanka [1]
  4. Mȁlo smo šȗnke ispèkli. Novi Sad [1]
  5. A ȉma kȍ tȁmo ožùlja i slàninu, rèbra, prȅdnju šȗnku, glȃvu. Lovra Subotica [1]
  6. Tȏ je tȁko šírok, dȏđe sa šȗnkama, a ovȁmo ȕzan. Nȅ pantalóne. To je bríčes. To je mesto pantalóna. Izbište Novi Kneževac Novi Bečej [1]
  7. Su nosili ljudi čakčire na šunke, od finog štofa. [6] Čenej Sombor [1]
  8. Čȉzmama nȃjbȍlje prìstaje brìčac, čàkšire nà šūnke. [7] Kovilj Ravno Selo Čurug Gospođinci Žabalj Novi Kneževac Novi Bečej Taraš [1]
  9. Mène su tàki bíli sméšni mȕški s òtim čàkširama na šȗnke, a i ȉme im sméšno. Jaša Tomić Šurjan Boka Neuzina Ivanda [1]


Sinonimi:

  1. batak [1]



Deklinacija[uredi]

Reference[uredi]

  • šunka” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 83, 128.
  3. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 153.
  4. Anđelka Petrović, Pastirska terminologija Bukovca (rukopis diplomskog rada).
  5. Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 333.
  6. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  7. Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.