košulja

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /kǒʃuʎa/
  • Hifenacija: ko‧šu‧lja

Imenica[uredi]

kòšulja f (ćirilica ко̀шуља)


Kategorije:

ob.


Oblici:

  1. kòšulja, košȕlja [1]
  2. kòšulja, košȕlja Vršac [1]


Značenja:

  1. Ženska letnja svečana košulja. [1]
  2. Ženska letnja svečana bluze sa zlatovezom. [1]
  3. Dugačka košulja kakve su nosili stanovnici klisurskih sela u Rumuniji. Crvena Crkva[1]
  4. Spavaćica. Kać[1]
  5. Deo ženskog donjeg rublja koji se nosi do tela i doseže do kolena, često bez rukava. [1]
  6. Pamučno platno koje se daje na dar prosiocima, učesnicima svadbe, nosačima u pogrebnoj povorci, položajniku i sl. [1]
  7. Pamučno platno ili svila koja se učesnicima svadbe veže preko desnog ramena i grudi. [1]
  8. Rublje uopšte. [1]


Primeri:

  1. Letnju nošnju u prošlosti činili su uglavnom sledeći elementi: široke platnene gaće, košulja, „prusluk”, obojci. [2] [1]
  2. Košulja je imala duge rukave, spreda je razrezana do polovine grudi a oko vrata je nizak kolir sa zakopčavanjem ispod guše zaponjcima. Nošena je preko gaća i dopirala do ispod pojasa. [3] [4] [5] [6] Ostojićevo Platičevo Čenej Starčevo Dolovo Krašovo [1]
  3. Pa ima da se ćilim, krpara i platno otka, košulja i gaće sašiju, firange ispletu. Stapar [1]
  4. Kònje sam dòbro održávo, dȅtelina se na njȋ čȉsti, svȁko jȕtro kòšulja mȍkra — češàgijom pȑvo pa čȅtkom čȅtkalo se. Čenej [1]
  5. Níje bílo gòtovi kȍšulja ko sȁd. Beška [1]
  6. Ȍnda ìmāš i peškíra, i gȃća, i kȍšūlja, i pònjavīca, i što gȍd ȍćeš. Deronje [1]
  7. Znȁla sam sàvršeno da šȉjem mȕške kòšulje. [7] [8] [9] [10] [11] [12] Aradac Bačinci Čalma Ledinci Čerević Laćarak Šimanovci Višnjićevo Subotica Kula Mol Đurđevo Begeč Novi Sad Vilovo Đala Srpska Crnja Šurjan Orlovat Ilandža Deska Čenej [1]
  8. Ȍna je štȉkovala na mašínu, košȕlje, kolko koja ȉma mogúćnosti, dvȁes, trȉes i pedesȇt ȉma koja je. [1]
  9. Mȋ smo nosȉli u dvȃ: i dȏjna i gȏrnja košȕlja. Vršac [1]
  10. Peškíre, gȁće, košȕlje, tȏ se prȇ nosȉlo od pamȕka. Izbište Pavliš [1]
  11. Blagdašnja košulja vezena je koncem u boji ili zlatovezom, po grudima i rukavima. Najviše su zastupljeni biljni motivi: grane, lozice, lišće i dr. [4] Ostojićevo [1]
  12. Zakopčavan je [prsluk] kopčama ili vrpcama, ali je bilo i takvih koji se nisu zakopčavali da se bolje vidi „zlatna košulja”. [4] Ostojićevo [1]
  13. Ìmali smo svèčānu kòšulju dùgačku. Bačinci [1]
  14. Kat pȍđe mlȃda na spávanje kod mómka, ȍndak svȅkrva pȕšti jáje kros košȕlju da se lȁko porȍdi. Jasenovo Vršac [1]
  15. Osnovni delovi stare srpske ženske nošnje su skute i košulja koji su nošeni do tela. Košulja je služila i kao gornja odeća leti. I košulja i skute šiveni su uvek od domaćeg platna. [3] [13] [1]
  16. I donèse dèvojački štàfīr: njȇne jàstuke, ćȉlimove, peškíre, vȅš, kòšulje. Kumane [1]
  17. Sȁm kȍpala u bȃšću pa mi kòšulja mȍkra od znȍja. [14] [12] Čenej Čenej Itebej [1]
  18. Svekrva mu [vojvodi] daje štap sa jabukom za koji vezuje košulju i peškir, a vojvodinica dobija haljinu. [15] [1]
  19. Nosači [u pogrebnoj povorci] dobivaju na dar „košulje” (platno za košulje). [16] Jarkovac [1]
  20. Svȉ se dárili, i svȉ ìmali kòšulje, na svȅ kònje kòšulje. [14] [8] Tomaševac Čerević Novo Miloševo Melenci Kumane Orlovat [1]
  21. Ka[d] dȏđe pȓvi u kȕću da bȕde pòlažanik, rȁdovan, njèmu se vȇže kòšulja. Vojka [1]
  22. Pa se ìdē kod dèvōjke, dèvōjka dàrīva, svȅ u kòšulje dàrīva. Bačinci [1]
  23. Ȍndak svȁki džarȃč prekazȋva, kȃže: „Ovȏ poklȁnjam mómku i mlȃdi, aljȉnu i košȕlju. Jasenovo [1]
  24. Od neveste dever je dobijao naročito ukrašen „deverski peškir” ili „košulju” (belo platno ili svila vezivana deveru preko desnog ramena i grudi). [1]
  25. Preko dȅvera jȁ vȇžem kòšulju i ȍn ìde pored mène. Laćarak Kula [1]
  26. Sremica kaže: „Ponedeljkom perem košulje”. Platičevo Sviloš Banatsko Aranđelovo [1]


Sinonimi:

  1. košuljica [17] Sremska Mitrovica Sefkerin [1]


Izrazi:

  1. prȅčakošȕlja od kabȁnice ("isto"). Vršac [1]
  2. Bliža ˜ nego haljina ("preči je rođak od tuđina"). Jasenovo [1]
  3. bȍlje je vȉditi vȗka prȉt kućom o Bòžiću neg čòveka ukòšulji ("blaga zima nije dobra za useve"). Novo Miloševo [1]
  4. ikošȕlju bi dȃv ("nesebičan, duševan čovek"). Vršac [1]



Deklinacija[uredi]

Reference[uredi]

  • košulja” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 1,38 1,39 1,40 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Konji vrani. 1987, 326 str, str. 148.
  3. 3,0 3,1 Bagrem beli. 1986, 146 str, str. 112. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Bagrem beli." je zadan više puta s različitim sadržajem
  4. 4,0 4,1 4,2 Milivoje Milosavljević, Etnološka građa o Srbima u Ostojićevu. — Rad, 26, 1980, 141—165, str. 149, 150. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Milivoje Milosavljević, Etnološka građa o Srbima u Ostojićevu." je zadan više puta s različitim sadržajem
  5. Mirjana Maluckov, Nošnja Pančeva i okoline, Novi Sad (Matica srpska), 1995, 101 str, str. 13, 14.
  6. Mihaj N. Radan, Obredi, verovanja i običaji Karaševaka vezani za izgradnju kuće. — Glasnik Etnografskog instituta SANU, knj. XLIX , Beograd, 2000, 91—99, str. 95.
  7. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 114, 173.
  8. 8,0 8,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 299. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta." je zadan više puta s različitim sadržajem
  9. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 7, 106.
  10. Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 235.
  11. Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske. — ESM, 3, 2001, 52—67, str. 52, 55.
  12. 12,0 12,1 Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  13. Stari zanati u Vojvodini. 1992, 340 str, str. 308.
  14. 14,0 14,1 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 134. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  15. Vesna Marjanović, Prilog proučavanju promena u ciklusu svadbenih običaja Srema na primeru sela: Jakovo, Boljevci, Stari Slanakamen, Novi Karlovci, Stari Banovci. — Rad, 31, 1988—1989, 195—204, str. 196.
  16. Milenko S. Filipović, Različita etnološka građa iz Jarkovca (u Banatu). — ZDN, 11, 1955, 81—117, str. 110.
  17. Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).