koža

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /kôʒa/
  • Hifenacija: ko‧ža

Imenica[uredi]

kȍža f (ćirilica ко̏жа)


Značenja:

  1. Odrana životinjska koža s krznom ili bez njega. [1]
  2. Naježena, nakostrešena koža. Vršac[1]
  3. Ukras na biču. [1]
  4. Odrana životinjska koža sa krznom ili bez njega. [2] Gospođinci[1]
  5. Koža tek odrana sa životinje. [3] Kovilj Novo Miloševo[1]
  6. Korica, skrama koja se uhvati na jelu prilikom hlađenja. [1]
  7. Opna na zrnu grožđa. Subotica[1]


Primeri:

  1. I meni se ježila koža kad sam čuo sve što je pretrpio ni kriv ni dužan. [4] [5] [6] Čenej Bukovac Đala Novi Kneževac Novo Miloševo Izbište Pomaz Deska [1]
  2. Tȏ se vȉdi po kȍži kȁd je òna ùčinjena. [1]
  3. Ìzmeriš dužìnu kȍlko je dȕgačko, a širìnu ȉsto, ȍndak dȇliš kȍžu, sa trȋ kȍže ako ćeš prȕsluk lȅpši, ȅto ȉma trȋ il dvȇ kȍže kòje su vȅli ke, komòtni je. Kovilj [1]
  4. U zemunicama se spavalo na slami i kožama, a sva imovina se čuvala u sanduku. Turija [1]
  5. Ogr̀na lo mož da bȉdne od kùde lje, mȍž od kȍže, nȁ vrāt i na kraj rúde. [7] [8] [3] Đala Sremska Mitrovica Srpski Krstur Novi Kneževac Jaša Tomić Izbište [1]
  6. Sarači su u ranijem vremenu sami štavili konjske i goveđe kože. [7] Nadalj Ruma [1]
  7. Víđala sam i tȏ, od tȇ dvèrije kȍže; tȏ tȍbože mȅtu cr̀venōg, od úroka. Bačka Palanka [1]
  8. Gornji kaputi su šiveni od štofa i bili su postavljeni jagnjećom kožom. Takvi kaputi su se zvali jankeli. [7] Nadalj [1]
  9. Ćùrčija — tȍ e tȁj što prȁvi šùbare, grudnjáke, bȗnde; nȅ kr̀znār, koji prȁvi fȋno kŕzno, već ovàko od òvčije kȍže. Mokrin [1]
  10. Tȏ se dȍtle trȅba da se mȇša, da se ȍlādi, a da nȇma kȍžu. [4] Pomaz [1]
  11. Ȍnda ga òlūpate, lȗpa se u takima stȕpama, ȕ tō se mȅte pa se pȍkvasi, pa se tȗ lȗpa da se tȃ kȍža, što je kȍšuljica, tȏ sȋđe dȍle, pa pȍstane tȁko lépo, čȉsto žȉto. [4] Pomaz [1]


Sinonimi:

  1. kandžija [9] Bačka Palanka [1]
  2. pleva [1]


Izrazi:

  1. šúšti mi ˜ ("plašiti se, biti u strahu, mnogo se bojati"). Novo Miloševo [1]
  2. vikati ko da mukožu deru Jasenovo [1]
  3. Bȉti ("biti veoma slab, mršav"). Đurđevo Novo Miloševo Vršac [1]
  4. guliti nekomekožu s leđa ("bezobzirno iskorišćavati, tlačiti, ugnjetavati"). [1]
  5. òsetiti na svòjojkȍži ("iskusiti nešto neprijatno, teško, doživeti"). Novo Miloševo [1]
  6. ogúljiti koga do gòlekȍže ("uzeti nekome sav novac, svu imovinu ili materijalni ulog"; "Ogúljio me do gòle kȍže"). Jaša Tomić Šurjan Boka Neuzina [1]
  7. bȉti u túđojkȍži Novo Miloševo [1]
  8. pokisnuti do golekože ("potpuno pokisnuti"). Vršac [1]
  9. Čìnitikȍžu ("štaviti"). Mokrin [1]
  10. ne moći iz ovekože ("isto"). [1]
  11. ùšo mu vrȃg podkȍžu ("ne može da miruje"). Sombor [1]
  12. imati tankukožu ("plašiti se batina"). Jasenovo [1]
  13. brȁtikȍžu na šíljak ("biti spreman na batine, kaznu i sl."). Sombor Jasenovo [1]
  14. uvući se kome podkožu ("podići nekome, dodvoriti se nekome, biti nekome miljenik"). Sombor [1]
  15. oguljiti nekomekožu s leđa ("isto"). [1]
  16. ìmati dèbelukȍžu ("biti neosetljiv na uvrede, grdnje i sl."). Đurđevo [1]
  17. ući nekome podkožu ("isto"). [1]
  18. némati kȕd iz ("nemoguća je ma kakva promena, nema izlaska iz položaja u kojem se neko nalazi"). Đurđevo [1]



Deklinacija[uredi]

Reference[uredi]

  • koža” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 184.
  3. 3,0 3,1 Svetlana Malin-Đuragić, Ćurčijski zanat u Kovilju (rukopis).
  4. 4,0 4,1 4,2 Marija Špis-Ćulum, Iz leksike Pomazi i Čobanca (kod Sentandreje), rukopis.
  5. Anđelka Petrović, Pastirska terminologija Bukovca (rukopis diplomskog rada).
  6. Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske. — ESM, 3, 2001, 52—67, str. 55.
  7. 7,0 7,1 7,2 Stari zanati u Vojvodini. 1992, 340 str, str. 146, 158. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Stari zanati u Vojvodini" je zadan više puta s različitim sadržajem
  8. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 81.
  9. Gordana Vuković—Žarko Bošnjaković—Ljiljana Nedeljkov, Vojvođanska kolarska terminologija. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1984, 258 str.