komin

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /kǒmiːn/
  • Hifenacija: ko‧min

Imenica[uredi]

kòmīn m (ćirilica ко̀мӣн)


Oblici:

  1. kȍmin, kòmin [1]


Značenja:

  1. Otvoren dimnjak, mesto u kuhinji gde je ognjište neposredno povezano sa dimnjakom. [1]
  2. Me sto u sta rin skoj ku hi nji gde je og njište ne po sred no po ve za no sa dim nja kom. [1]
  3. Dimnjak na parnoj vršalici, lokomotivi i sl. [1]


Primeri:

  1. Tako isto ne diraju ni rode kad prave gnezdo na kominu (dimnjaku). [2] Jarkovac [1]
  2. Jȕ, kȁko dȉmi, mȏra da se zàpušio kòmin, a i stȃri je, trȅba da se rȕši. Jaša Tomić Neuzina Boka Šurjan Orlovat Ivanda [1]
  3. Nȁš kȍmin je krȋv i téško povúče. [3] [4] [5] Čenej Srpska Crnja Itebej Jaša Tomić Konak Margita Sakule Sefkerin Crepaja Izbište Ilandža Alibunar Uljma Omoljica Pančevo Dolovo Kovin Deliblato Kajtasovo Veliko Središte [1]
  4. Kroz kȍmin ìde dȉm. Dobrica [1]
  5. Uspomena na negdašnje stanje, kad su bila otvorena ognjišta, očuvana je u izrazu „komin”, kako zovu dimnjak. Jarkovac [1]
  6. Dok su bili otvoreni „komini” u kući, svekrva je mladu prvo odvodila pod otvoren odžak u koji je mlada morala da pogleda da bi joj deca imala crne oči. [6] [1]
  7. Že na ma je ta ko đe u toj ne de lji stro go za bra nji va no du že za dr ža va nje is pod „ko mi na” (odža ka) [PČ III 96 — ZPR]. [1]
  8. Dȉžemo u kȍmin, vezȋvamo po dvȅ táble. [3] [2] [7] [4] Izbište Žitište Margita Dobrica Alibunar Vršac Deliblato [1]
  9. Stóju [kobasice] mȁlo jedan dȁn-dvȁ, i ȍnda i mȅtemo u kómin. Vršac [1]
  10. Òtvoren kȍmin i tȗ se sȗši mȇso i gȍre òdžak ȉma. [4] Pančevo Itebej Jaša Tomić Konak Dobrica [1]


Sinonimi:

  1. odžak [1]


Izrazi:

  1. Isterati ("oštro kazniti (nekoga), osvetiti se"; "Ima da mu istera mačku na komin"). Jasenovo [1]
  2. U sobu dima ko ukomina Jasenovo [1]



Deklinacija[uredi]

Reference[uredi]

  • komin” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 Milenko S. Filipović, Različita etnološka građa iz Jarkovca (u Banatu). — ZDN, 11, 1955, 81—117, str. 115. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Milenko S. Filipović, Različita etnološka građa iz Jarkovca (u Banatu)." je zadan više puta s različitim sadržajem
  3. 3,0 3,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 186. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam." je zadan više puta s različitim sadržajem
  4. 4,0 4,1 4,2 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  5. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  6. Mila Bosić, Ženidbeni običaji Srba u Banatu. — Rad, 33, 1991, 133—162, str. 148.
  7. Mirjana Maluckov, O ovčarstvu u jugoistočnom Banatu. — Rad, 35, 1993, 187—198, str. 196.