njiva

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /ɲîʋa/
  • Hifenacija: nji‧va

Imenica[uredi]

njȉva f (ćirilica њи̏ва)


Značenja:

  1. Veća parcela zemljišta neodređene površine koja se obrađuje, oranica. [1]
  2. Njiva koja ima izlaz samo na jednu stranu. [2] Kać[1]
  3. Njiva koja ne izlazi na leniju. [2] Nadalj Kovilj Titel[1]
  4. Vrsta božićnog kolača. [1]


Primeri:

  1. Mòji kònji već znȁju di mi je njȉva i sámi navíjaju nà tu léniju. Žabalj [1]
  2. Stȉgnemo nà njivi, ȍnda tȁmo žȅnske ȍće da frùštukujēmo mȁlo i ȍnda, kad òdūžimo frùštuk, jèdni vȁtaju u dvȃ plȕga da páru kukùruz, a mȋ ȍstāli rȇđamo se da kȍpāmo kukùruz. Mokrin [1]
  3. A jȃ sam svȁgdi na njȉvu od dvánājst gȍdina nàprēd ìšla, kȍpāla, kȍpāla. Bačinci [1]
  4. Ȍn da níje bìlo dòbro ako si sa slamòvi tim đȕbre tom nagnòjio njȉvu. [3] [4] [2] [5] [6] [7] Lovra Morović Ledinci Stari Slankamen Vojka Subotica Deronje Tovariševo Čenej Žabalj Novi Sad Đala Srpski Krstur Kikinda Novo Miloševo Kumane Elemir Aradac Itebej Jaša Tomić Tomaševac Orlovat Veliki Gaj Vršac Pavliš Izbište Jasenovo Kruščica Kovin Deska [1]
  5. Kad je svȅkrva bíla žíva, ȍbadve smo ìšle nà njivu i rádili. Vizić [1]
  6. Mȇsimo njȉvu, zdrȃvlje, mȅsec, sȗnce. Vršac Crvena Crkva [1]



Deklinacija[uredi]

Reference[uredi]

  • njiva” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  3. Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 235.
  4. Ljiljana Nedeljkov, Geografski termini u Šajkaškoj. — ZFL, HHHIV/1, 1991, 155—160, str. 158.
  5. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 117, 139, 164.
  6. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 64, 79, 81, 89, 119.
  7. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 279.