ručka

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /rût͡ʃka/
  • Hifenacija: ruč‧ka

Imenica[uredi]

rȕčka f (ćirilica ру̏чка)


Kategorije:

ob.


Oblici:

  1. rȗčka Gospođinci [1], rȕčka [2]
  2. rȕčka [2]
  3. rȕčka Sot Neštin Martinci Golubinci Boljevci Tovariševo [3] [2]
  4. rȕčka Morović Sremska Mitrovica Bešenovo Jarak Jakovo Žednik Čurug Zmajevo Mošorin Kać Futog Gardinovci Banatsko Aranđelovo Novi Kneževac Radojevo Novo Miloševo Srpska Crnja Boka [4] [2]
  5. rȕčke [2]
  6. rȕčka [2]
  7. rȕčka Sremski Karlovci [2]


Značenja:

  1. Ručica čijim se okretanjem vadi voda iz bunara. [2]
  2. Manji drveni sud (obično od hrastovine) kojim se izmuljano grožđe sipa iz kade u frtalj, a iz frtalja u vozionicu. [2]


Primeri:

  1. Sastoji se [šrafštok] iz glave, ručke i gvinta. [5] Vršac [2]
  2. Pȕstijō je rȕčke na becìklu. Laćarak [2]
  3. Ȉmamo ònāj kvȅč, tȍ ȉma rȕčku [...], ȍndak tȕ ȉma tòčak, òkreće, a tȕ ȉma òna dvȃ váljka koja mȅlju, i ovàko ȍkolo ȉma sȁnduk ònaj, i tȏ se kvȅča. Beška Susek Sviloš Subotica [2]
  4. Vataj sude za ručku da se ne opečeš. [6] Čenej [2]
  5. Svȁ se ispèkla po rùkama kad je uvátila za rȕčku od tigánja, a lȇpo sam joj prèpravila kȑpu. [3] Boka Sot Martinci Golubinci Lalić Novi Sad Radojevo Srpska Crnja Jaša Tomić Aradac Šurjan Neuzina [2]
  6. Dok je u prednjoj avliji bunar na ručku, a gdegde i na pumpu, arteški, dotle je u zadnjoj avliji bunar na đeram, s valovima kraj seka. Stapar [2]
  7. Ȉma i na rȕčku bunára. [3] Sviloš Šuljam Jarak Platičevo Prhovo Golubinci Stari Slankamen Surduk Subotica [2]
  8. Mȋ smo ìmali nàsred tog kȍsīšta tȗ je bìla rȕčka jèdna da ùvātiš. [7] Žabalj Subotica Titel [2]
  9. Pùstio je rȕčke i, rȅko, néću mòći da pòorem svȅ sȃm. Bačinci Subotica [2]
  10. To je celo veslo dole što ide i ova drška do gore i ondak ručka ta što stoji. [8] Bačko Gradište Đurđevo [2]


Sinonimi:

  1. drška [2]
  2. uvo [2]
  3. držalica [2]
  4. drška [2]
  5. rucelj [2]
  6. ručica [2]
  7. baga [2]



Deklinacija[uredi]

Reference[uredi]

  • ručka” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 126, 172.
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 2,13 2,14 2,15 2,16 2,17 2,18 2,19 2,20 2,21 2,22 2,23 2,24 2,25 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  3. 3,0 3,1 3,2 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  4. Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  5. Dragana Jovanović-Večanski, Kazandžijski zanat u Vršcu (s osvrtom na zanatstvo u Vršcu). — Rad, 35, 1993, 235—242, str. 239.
  6. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  7. Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  8. Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.