gibanica

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /ɡǐbanit͡sa/
  • Hifenacija: gi‧ba‧ni‧ca

Imenica[uredi]

gìbanica f (ćirilica гѝбаница)


Oblici:

  1. gìbanica [1]
  2. gibánica Novo Miloševo [1]
  3. gìbanica Kikinda [1]


Značenja:

  1. Vrsta pite od razvučenih listova testa sa sirom ili nekim drugim nadevom. [1]
  2. Vrsta gibanice. [1]
  3. Pita sa kvascem. [2] Parage Turija[1]
  4. Čast koju priprema domaćin žeteocima za završetak žetve. [1]


Primeri:

  1. Domaćini su radnike i svoje risare, što su kosili pšenicu, dobro hranili, nudili su ih gibanicama sa makom, sirom. Sombor Čerević [1]# Rastézalo se gìbanīca, bundèvara. Buđanovci [1]
  2. Nȃjobìčniji koláči, ȕkiselo tȇsto, nȅ znam, tȅgljene gìbanice s lùdajom, i tȏ je bílo nȁše [ Ban I 151, 225; Ban II 534; LŠ; TKPV; PČ I V 60; FOGP 619; LČ; EGSO 149 ]. Aradac Bačinci Sviloš Susek Laćarak Buđanovci Subotica Sombor Mol Turija Ravno Selo Zmajevo Žabalj Čurug Parage Gospođinci Đurđevo Kać Begeč Mokrin Ostojićevo Kikinda Melenci Taraš Jaša Tomić Neuzina Boka Šurjan Orlovat Deska Senpeter Čenej Ivanda [1]
  3. Brȁšno zàmēsimo, òsolīmo vȍdu i zàmēsimo ko ȍbično, kat prȁvīmo gìbanicu. Srpski Krstur [1]# Domaćini su radnike i svoje risare, što su kosili pšenicu, dobro hranili, nudili su ih gibanicama sa makom, sirom, zbunjena gibanica da teče medica. Sombor [1]# Zidovi [peći] se zidaju „gibanicama” koje se prave od slame uvaljane u glinu tako da se dobijaju valjkasti komadi koji podsećaju na gibanicu dužine oko pola metra a prečnika od pet do osam santimetara. Kikinda [1]# A banket, gibanicu, to smo pravili kad se vršidba završi i kad ostanemo svi zdravi i čitavi [ PČ I V 140; ŽMV 173; EGSO 144 ]. Mokrin Ostojićevo [1]


Sinonimi:

  1. perka [1]
  2. gibančica [1]
  3. valjak [1]



Deklinacija[uredi]

Reference[uredi]

  • gibanica” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Marija Špis, Fonološki opis govora Paraga. — SDZb, knj. HHHVII, 1991, 553—620, str. 619.