korlat

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /kǒrlat/
  • Hifenacija: kor‧lat

Imenica[uredi]

kòrlat m (ćirilica ко̀рлат)


Kategorije:

past.


Značenja:

  1. Ograđen prostor, obično sa nastrešnicom, za krupnu stoku. [1]


Primeri:

  1. Korlati za rogatu stoku prave se od neobrađenih tanjih stabala bagrema. [2] [1]
  2. A ȍdma òd njē [šupe] jèdno dvȃ mètera je bȉo kȍrlāt di su pȍljska mȃrva stȍjāla. Tȏ ògrāđeno bȕde sàmo sa — kao tànki balvànčići, pa ȍkolo mȁlo izukŕštaju. Srbobran [1]
  3. Krȁve su zàtvorene u kȍrlātu. Subotica [1]
  4. Otvori korlat, ide stoka sa paše. [3] [4] Begeč Pačir Drljan Zmajevo Đala Padej Novi Kneževac Kikinda Novo Miloševo Novi Bečej Kumane [1]
  5. Ovde je i veliki „korlat” za rogatu marvu, ispust. [5] Sombor [1]
  6. Nàpravu kȍrlāt za ȏvce. [4] Sanad Bajša Senta Nadalj Kać Đala Banatsko Aranđelovo Mokrin Kikinda Novo Miloševo Novi Bečej [1]
  7. Korlat ili struga je prostor ograđen drvenom ogradom, u kome se muzu ovce. Ima dvoja vrata, od kojih jedna služe za ulazak ovaca a druga za izlazak iz njega, pošto ih čobanin pomuze. Vrata na kojima čobanin muze ovce uvek su postavljena na istočnoj strani korlata (struge). [6] [1]
  8. Kȍrlāk su ljȗdi ìmali di ȏvce lèže. Tȏ se kukuruzóvinom zàšuška ȍkolo, a góre pokrivèno kukuruzóvinom. [4] Despotovo [1]
  9. Kȍrlāt, svìnjski kȍrlāt. Mol [1]
  10. Čȉstim òvaj kȍrlāt od svínja i tȅ svȋnjce. [4] Đala Bajša Martonoš Senta Bečej Nadalj Kać Banatsko Aranđelovo Sanad Mokrin Kikinda Novo Miloševo Deska [1]
  11. Neko je obor zvao korlat. Čenej [1]


Sinonimi:

  1. ispust [1]
  2. naslon [1]
  3. obor [1]



Deklinacija[uredi]

Ovoj r(ij)eči nedostaje fleksija.

Reference[uredi]

  • korlat” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Bagrem beli. 1986, 146 str, str. 23.
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 166.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  5. Stari zanati u Vojvodini. 1992, 340 str, str. 211.
  6. Milivoje Milosavljević, Stočarstvo u severnom Banatu. — Rad, 12— 13, 1964, 69—101, str. 85.