kȏst

Izvor: Wiktionary

kȏst

kȏst (srpskohrvatski, ćir., ко̑ст)[uredi]

Imenica[uredi]

kȏst f (ćirilica ко̑ст)

Kategorije:

anat.anat.anat.


Oblici:

  1. kost, kȍsti, [1]


Značenja:

  1. Deo skeleta, kost. [1]
  2. Cevanice, najčešće od konja, koje se stavljaju na donji kraj kusake ili kece. [1]
  3. Rođak. Vršac[1]
  4. Plećka. Stapar[1]
  5. Osoba koja nije u krvnom srodstvu sa ostalim članovima porodice. Vršac[1]
  6. Čovečija kost koja od pete vodi ka listovima. Sombor[1]
  7. Kost ribe. [2] Gospođinci[1]


Primeri:

  1. Pa prȅ je bílo onȍ prȁvljeni od kȍsti, onáko čȅšalj. [3] [4] [5] [2] [6] [7] Izbište Sivac Gospođinci Srpski Krstur Novi Kneževac Srpska Crnja Bašaid Melenci Elemir Boka Međa Farkaždin Crvena Crkva Deska Batanja Čenej [1]
  2. Jȃ imam reómu u kȍsti. Kikinda [1]
  3. Ìstrgla mi se džógonja iz rúke, iz plèća, tȃ kȏs. [3] [4] [5] Zrenjanin Aradac Žitište Zrenjanin Međa Farkaždin Ilandža Vršac Izbište Jasenovo [1]
  4. Kusaka ima dole kosti od marvinčeta... cevanice. Onda se to naniže ovako u red. [8] Bačka Palanka Morović Sremska Mitrovica Stari Slankamen Bačko Gradište Gardinovci Futog Perlez [1]
  5. Keca je zimski alat. Ima dole džoge, kosti. One su nanizane na tu dolnjaku. Bosut [1]


Izrazi:

  1. ("smetati"). Novo Miloševo Vršac [1]
  2. zemlja tikosti izbacila ("kletva"). [1]
  3. polomȉti ("isprebijati nekoga"). Vršac [1]
  4. Báciti Vršac [1]
  5. kosti mu kere po grobljurazvlačile ("kletva"). [1]
  6. prozépsti dokostȉju ("veoma ozepsti"). Vršac [1]
  7. ostȁviti ("umreti daleko od svojih"). Vršac [1]
  8. uterati strah ukosti ("zaplašiti nekoga, učiniti da neko živi u strahu"). Sombor [1]
  9. jezik nemakosti ali bode ("bol se može naneti i rečima"). [1]
  10. utȅrati strȃ ukȍsti ("isto"). Vršac [1]
  11. glođe me ko ˜ ("polako upropaštavati, uništavati"). [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 150. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  3. 3,0 3,1 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 121. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  4. 4,0 4,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 130, 363. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam." je zadan više puta s različitim sadržajem
  5. 5,0 5,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 78.
  6. Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske. — ESM, 3, 2001, 52—67, str. 52, 55.
  7. Sofija Rakić-Miloradović, Izveštaj o dijalektološkom istr. živanju govora Batanje. — ESM, 3, 2001, 43—51, str. 47.
  8. Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.

Napomene[uredi]