krstina

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /křstina/
  • Hifenacija: kr‧sti‧na

Imenica[uredi]

kr̀stina f (ćirilica кр̀стина)



Oblici:

  1. kr̀stina, kŕstina [1]
  2. krstine [1]


Značenja:

  1. Gomila unakrst naslaganih snopova (obično sedamnaest ili osamnaest, može i manje) žita. [2] [3] [4] [5] [6] Sombor Mokrin Ostojićevo Crvena Crkva[1]


Primeri:

  1. U kr̀stine, osàmnājst snòpōva ìde u jèdnu kr̀stinu. Martonoš [1]
  2. Ȅ, kad pòkosīmo, ȍnda svlȃčimo, pa dȅnemo u kr̀stine, pa grȁbīmo, pa gràblje vi nu kȕpīmo, pa ȍndak tek idé mo kȕći. [7] [8] [9] [10] [11] [12] [5] Aradac Bačinci Martinci Neštin Susek Laćarak Sviloš Subotica Pačir Bečej Turija Nadalj Ravno Selo Žabalj Čurug Gospođinci Čenej Đurđevo Kać Mošorin Vilovo Futog Kovilj Titel Đala Banatsko Aranđelovo Mokrin Kikinda Novo Miloševo Novi Bečej Taraš Melenci Jaša Tomić Šurjan Boka Neuzina Ilandža Kovin Deska Ivanda [1]
  3. Slòžili bismo žȉto u kr̀stine, a pȍsle bi ga vòzili kȕći. Bačinci [1]
  4. Sadȅnemo u kŕstine i ȍndak tȍ stóji mȁlo da se ukalȕpi. Vršac [1]
  5. U kr̀štine me uvátilo — Bòlu i kr̀štine (F — JT Bk). [11] [12] Perlez [1]
  6. Osȅćam da me kȑsta bólu. Krštȉne me bólu. Vršac [1]


Sinonimi:

  1. krstak Susek Sviloš [1]
  2. krsta [1]



Deklinacija[uredi]

Ovoj r(ij)eči nedostaje fleksija.

Reference[uredi]

  • krstina” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Sofija Dimitrijević, Etnološka istr. živanja u okolini Sombora. — Rad, 18—19, 1969—1970, 83—100, str. 87.
  3. Milivoje Milosavljević, Etnološka građa o Srbima u Ostojićevu. — Rad, 26, 1980, 141—165, str. 143.
  4. Jovan Erdeljanović, Srbi u Banatu. Deo 1, Naselja i stanovništvo, Novi Sad (Matica srpska), 1986, 385 str, str. 381.
  5. 5,0 5,1 Žito. 1988, 208 str, str. 134, 139. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Žito" je zadan više puta s različitim sadržajem
  6. Radivoj Prokopljević, Čudesna moć sremske klepetuše. Ruma (Srpska knjiga), 2002, 150 str, str. 32.
  7. Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 235.
  8. Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  9. Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.
  10. Sonja Bajandićeva Jovanović, Teraj kera, lutko moja bela (Vojvođanski rečnik za Panonce-početnike). Novi Sad (Dnevnik), 2003, 113 str.
  11. 11,0 11,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 230, 383. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam." je zadan više puta s različitim sadržajem
  12. 12,0 12,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 49. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta." je zadan više puta s različitim sadržajem