seljački

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /sěʎaːt͡ʃki/
  • Hifenacija: se‧ljač‧ki

Prilog[uredi]

sèljāčki (ćirilica сѐља̄чки)


Oblici:

  1. -a, -o [1]
  2. seljȃčki, sèljāčki [1]


Značenja:

  1. Koji se odnosi na seljake i njihov način života; svojstven seljacima. [1]
  2. Dugačak kožni kaput opšiven krznom po rubovima. [1]
  3. Kola koja vuku konji. [2] Sremska Mitrovica Vrdnik Subotica Sivac Srpski Krstur Bašaid[1]
  4. Kuća koja je užom stranom okrenuta prema ulici. [1]
  5. Velika peć, zidana od čerpića ili valjaka blata i slame, ređe od kaljeva, sa zaobljenim vrhom, koja se nalazi u jednoj prostoriji a loži se iz druge ili spolja. [1]
  6. Isto. [1]
  7. Ekonomsko i radno udruženje poljoprivrednika. [1]
  8. Isto. [1]
  9. Mesto okupljanja i zabave za žitelje sela. [1]


Primeri:

  1. Ȍndak su se prȁvili peškíri sèljāčki. [3] [4] Novi Sad Buđanovci Aradac [1]
  2. Ȍnda su tàko sèljāčke dèvōjke nòsile. Šimanovci [1]
  3. Kònofos, tȏ je bílo za sèljāčke jàstuke, tȏ je plátno kòje je ù kocke, ȉma tȏ ì sade, i čàršavi su se prȁvili ò[d] tog. [1]
  4. Nȁš póso seljȃčki. [3] Vršac Žitište Zrenjanin Dobrica Borča [1]
  5. Kròjio je, šȉo, nȅkad rànije kad je bȉo mlȃd, bȗnde one sèljāčke, dùcīn tȏ se zòve i kòžuve kȍžne òne tàko kràtke od kȏža òno ìšārano, prȕsluk, pr̀šnjāk, svȅ je šȉo. [5] Kovilj [1]
  6. Mȁti mi je bíla iz sèljāčke kȕće. Sremska Kamenica [1]
  7. Rȍđen sam u sèljāčku kȕću u Bašaídu. Bašaid Vizić [1]
  8. Kàdgod tȅ sèljāčke kȕće nísu bíle betònīrane  ; 2. ‘kuća čiji se ukućani bave poljoprivredom’. [6] Novi Sad Sot Sombor [1]
  9. Sȍba pȍvelika, pa sèljāčka pȇć, tȃ zȋdana tàko, pa ȍkolo klúpa. [6] Perlez Kula Čenej Bačka Palanka Novi Bečej Jaša Tomić [1]
  10. Sȁd sam jȃ rȁčuno da nàmestim tȁmo ùnūtra pȇć sèljāčku, od kobàsīca, od zȅmlje. Đala [1]
  11. Pa òne sèljāčke pȅćke, pa ògrizine, pa se pȅko lȅbac, pa lèpinje. Elemir [1]
  12. Ȍnda smo bíli u sèljāčkoj rȃdnoj zȃdruzi. Bečej [1]
  13. Osnívali smo sèljāčku rȃdnu zȃdrugu. Begeč [1]
  14. Ìmali smo fùrunu sèljāčku, pa bȉo onaj zàpećak. Begeč [1]
  15. Ù sobi je bíla sèljāčka fùruna. [6] Rumenka [1]
  16. Tȏ smo mȉ sèljāčko kȍlo, tàko se zválo, tȕ su ìšli većìnom seljáci, a kòji su zanàtlije, òni su ìšli u Zànācki dȍm. Novi Sad [1]
  17. Òni su sèljāčki žívili. Sremska Kamenica Novi Sad [1]



Reference[uredi]

  • „seljački” u Hrvatskom jezičnom portalu

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /sěʎaːt͡ʃkiː/
  • Hifenacija: se‧ljač‧ki

Pridjev[uredi]

sèljāčkī (ćirilica сѐља̄чкӣ)


Oblici:

  1. -a, -o [1]
  2. seljȃčki, sèljāčki [1]


Značenja:

  1. Koji se odnosi na seljake i njihov način života; svojstven seljacima. [1]
  2. Dugačak kožni kaput opšiven krznom po rubovima. [1]
  3. Kola koja vuku konji. [2] Sremska Mitrovica Vrdnik Subotica Sivac Srpski Krstur Bašaid[1]
  4. Kuća koja je užom stranom okrenuta prema ulici. [1]
  5. Velika peć, zidana od čerpića ili valjaka blata i slame, ređe od kaljeva, sa zaobljenim vrhom, koja se nalazi u jednoj prostoriji a loži se iz druge ili spolja. [1]
  6. Isto. [1]
  7. Ekonomsko i radno udruženje poljoprivrednika. [1]
  8. Isto. [1]
  9. Mesto okupljanja i zabave za žitelje sela. [1]


Primeri:

  1. Ȍndak su se prȁvili peškíri sèljāčki. [3] [4] Novi Sad Buđanovci Aradac [1]
  2. Ȍnda su tàko sèljāčke dèvōjke nòsile. Šimanovci [1]
  3. Kònofos, tȏ je bílo za sèljāčke jàstuke, tȏ je plátno kòje je ù kocke, ȉma tȏ ì sade, i čàršavi su se prȁvili ò[d] tog. [1]
  4. Nȁš póso seljȃčki. [3] Vršac Žitište Zrenjanin Dobrica Borča [1]
  5. Kròjio je, šȉo, nȅkad rànije kad je bȉo mlȃd, bȗnde one sèljāčke, dùcīn tȏ se zòve i kòžuve kȍžne òne tàko kràtke od kȏža òno ìšārano, prȕsluk, pr̀šnjāk, svȅ je šȉo. [5] Kovilj [1]
  6. Mȁti mi je bíla iz sèljāčke kȕće. Sremska Kamenica [1]
  7. Rȍđen sam u sèljāčku kȕću u Bašaídu. Bašaid Vizić [1]
  8. Kàdgod tȅ sèljāčke kȕće nísu bíle betònīrane  ; 2. ‘kuća čiji se ukućani bave poljoprivredom’. [6] Novi Sad Sot Sombor [1]
  9. Sȍba pȍvelika, pa sèljāčka pȇć, tȃ zȋdana tàko, pa ȍkolo klúpa. [6] Perlez Kula Čenej Bačka Palanka Novi Bečej Jaša Tomić [1]
  10. Sȁd sam jȃ rȁčuno da nàmestim tȁmo ùnūtra pȇć sèljāčku, od kobàsīca, od zȅmlje. Đala [1]
  11. Pa òne sèljāčke pȅćke, pa ògrizine, pa se pȅko lȅbac, pa lèpinje. Elemir [1]
  12. Ȍnda smo bíli u sèljāčkoj rȃdnoj zȃdruzi. Bečej [1]
  13. Osnívali smo sèljāčku rȃdnu zȃdrugu. Begeč [1]
  14. Ìmali smo fùrunu sèljāčku, pa bȉo onaj zàpećak. Begeč [1]
  15. Ù sobi je bíla sèljāčka fùruna. [6] Rumenka [1]
  16. Tȏ smo mȉ sèljāčko kȍlo, tàko se zválo, tȕ su ìšli većìnom seljáci, a kòji su zanàtlije, òni su ìšli u Zànācki dȍm. Novi Sad [1]
  17. Òni su sèljāčki žívili. Sremska Kamenica Novi Sad [1]



Deklinacija[uredi]

    deklinacija pridjeva seljački
jednina muški rod ženski rod srednji rod
nominativ seljački seljačka seljačko
genitiv seljačkog(a) seljačke seljačkog(a)
dativ seljačkom(u/e) seljačkoj seljačkom(u/e)
akuzativ neživo
živo 		seljački
seljačkog(a) 		seljačku seljačko
vokativ seljački seljačka seljačko
lokativ seljačkom(e/u) seljačkoj seljačkom(e/u)
instrumental seljačkim seljačkom seljačkim
množina muški rod ženski rod srednji rod
nominativ seljački seljačke seljačka
genitiv seljačkih seljačkih seljačkih
dativ seljačkim(a) seljačkim(a) seljačkim(a)
akuzativ seljačke seljačke seljačka
vokativ seljački seljačke seljačka
lokativ seljačkim(a) seljačkim(a) seljačkim(a)
instrumental seljačkim(a) seljačkim(a) seljačkim(a)

Reference[uredi]

  • „seljački” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 1,38 1,39 1,40 1,41 1,42 1,43 1,44 1,45 1,46 1,47 1,48 1,49 1,50 1,51 1,52 1,53 1,54 1,55 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. ↑ 2,0 2,1 Gordana Vuković—Žarko Bošnjaković—Ljiljana Nedeljkov, Vojvođanska kolarska terminologija. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1984, 258 str.
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 128. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam." je zadan više puta s različitim sadržajem
  4. ↑ 4,0 4,1 Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 346.
  5. ↑ 5,0 5,1 Svetlana Malin-Đuragić, Ćurčijski zanat u Kovilju (rukopis).
  6. ↑ 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 6,5 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
Izvor: https://sh.wiktionary.org/w/index.php?title=seljački&oldid=1445388