ùstajati

Izvor: Wiktionary

ùstajati

ùstajati (srpskohrvatski, ćir., у̀стајати)[uredi]

Glagol[uredi]

ùstajati (ćirilica у̀стајати) Šablon:prel Šablon:neprel

Kategorije:

rib.


Oblici:

  1. ustajati [1]


Značenja:

  1. Dizati se posle spavanja. [1]
  2. Zauzeti uspravan, stojeći položaj; dići se na noge (iz sedećeg ili ležećeg položaja). [1]
  3. Dići se posle spavanja. [1]


Primeri:

  1. Mȅtem pàpuče ako ùstāju nȍću. Šimanovci [1]
  2. Ȁjde ùstājte, trȅba da rȃdite! Laćarak [1]
  3. Zȁjutra ùstajēmo u trȋ. [2] Martonoš Srpski Krstur [1]
  4. Pa kad sam bíla déte, nísam tàko ùstajala rȁno. [3] Aradac Novi Sad Itebej [1]
  5. Mȍj mȗž u čètir sȃta lȅti ùstajo i otváro rádnju dok ljȗdi nè pōđu na pìjace, na pòsō. Sremska Kamenica [1]
  6. A jȃ kad sam vȉdila da òni nè daju da ùstane sa stòlice, jȃ sam se ȍdma obnèsvesla i kȃžem njȉma: „Štȁ ćete sas mòjim sȋnom?”. [4] Kumane [1]
  7. Mlȃda ustȁne, svȅkar prȇđe, svȅkrva, poljȗbi u rȗku. Izbište [1]
  8. Ùjutru búdio nas je vòjvoda da ùstanēmo. [2] [3] Laćarak Đala Novi Kneževac Padej Melenci [1]
  9. Ùstanemo kȁd u jèdan sȃt, kad u dvȃ, pa mȇsimo. [2] [5] [4] Zrenjanin Turija Novi Sad Đala Novi Kneževac Novo Miloševo Aradac Farkaždin [1]
  10. Kad svȁne, ùstanē se, a ȕveče se, kad se smȑkne, lȅgnē se. Elemir [1]
  11. Jȍš svȇt níje ùsto. Šimanovci [1]
  12. Ljȗdi ùstanu, rȃne kònje. Tovariševo [1]
  13. Kad ustȁneš, pȓvom u komšȉju poglȅdaš. [1]
  14. Pa ustȁnem ȕvek u pȇt, pȍla šȇs. Izbište [1]
  15. Mȍj svȅkar ȕvek je ustȁo pȓvi. Vršac [1]
  16. Pȓvi mȍra da urȁniš, da ustȁneš. Pavliš [1]
  17. Som ide u oktobru da spava, u martu ustaje. [6] Bezdan [1]
  18. Ova godina je iznimna, rano je počelo lepo vreme, pa možda je [som] i pre usto. [6] Mol [1]


Sinonimi:

  1. krenuti [1]


Izrazi:

  1. ustati ko veštac ("veoma rano ustati, poraniti"; "Nèdeljom jȃ nè rādim nȉšta, al kad Míla ùstane ko véštac, mȏra da ùstanem i jȃ"). Jaša Tomić Sombor Boka [1]
  2. ustati trćka ("isto"; "Šta si usto trćka"). Novo Miloševo [1]
  3. ustati na levu nogu ("biti ceo dan neraspoložen, mrzovoljan"). Sombor Novo Miloševo Vršac [1]
  4. Krava legne na krajcaru, austane na dinar ("neočekivano postati bogat"). [1]
  5. Ko da je iz gróbaustȃv ("loše izgledati"). Vršac [1]
  6. ustati ko vȅštica ("isto"). Sombor [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 120. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam." je zadan više puta s različitim sadržajem
  3. 3,0 3,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 163.
  4. 4,0 4,1 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 136. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  5. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 31.
  6. 6,0 6,1 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.

Napomene[uredi]