čȃst

Izvor: Wiktionary

čȃst

čȃst (srpskohrvatski, ćir., ча̑ст)[uredi]

Imenica[uredi]

čȃst f (ćirilica ча̑ст)

Oblici:

  1. čȃsti, čast [1]
  2. čȃst Subotica Mol Turija Gospođinci Novo Miloševo [2] [1]
  3. čȃst [1]
  4. a., b. [1]
  5. čȃst [1]


Značenja:

  1. Skup moralno-etičkih načela, moralna ispravnost, poštenje. [1]
  2. Priznanje, poštovanje u društvu, reputacija, ugled; uvaženje. [1]
  3. Posluženje, čašćenje, gozba. [1]
  4. Drugi dan svadbe. [1]
  5. Isto. [1]
  6. Prvi dan svadbe. [1]


Primeri:

  1. Jèdna od ìljade ak dr̀ži mȗžu čȃs. [3] [4] Itebej Boka Neuzina Farkaždin [1]
  2. Jȃo, što je tȏ bȉo opèrātor, svȁka mu čȃs. Bačinci [1]
  3. Ȅ, ȍndak, kad tȁmo ga òtpratimo, ȍndak tȁmo mȁlo dȍbijemo nȅke čȃsti. Beška [1]
  4. Ako je tȁ njègova, tȍg dótičnog gȁzde, dòbro mašína zarádila tȍg rȋsa, ȍndak tȁj dótični gȁzda tȇ vŕšalice nàmesti kao neki bànkēt, kao neku čȃst, prȍslavu. [5] Tomaševac Subotica Novo Miloševo [1]
  5. Posle „obručavanja", „ispitka" u crkvi ili kod beležnika vraćali su se devojačkoj kući na ručak, „čast", nakon čega su mladoženju ispraćali do pola puta. [6] [1]
  6. U Čenti drugi dan svadbe nazivaju „kumovska čast". [6] Čenta [1]
  7. Kuma na svadbu donosi i „čast", „kravalj" (kupljeni poklon za mladence), kolač (danas tortu). [6] [1]
  8. U nekim selima drugog dana svadbe drže „deversku čast"  ; v. ‘treći dan svadbe’ [SLEI]. [6] [1]


Sinonimi:

  1. [[čes[t]]] [1]
  2. čazba [1]
  3. dar [1]


Izrazi:

  1. Davatičȃst ("častiti"). Kaluđerovo [1]
  2. Nàčāst mu ("onaj ko laže sebi čini sramotu i štetu"). Novo Miloševo [1]
  3. ispodčasti ("nedostojno je, neprilično je"). Novi Bečej Itebej Žitište Farkaždin [1]


Imenica[uredi]

čȃst f (ćirilica ча̑ст)

Oblici:

  1. čȃsti, [[čast {2}]] [1]


Značenja:

  1. Deo, komad. [1]


Izrazi:

  1. Na rávnečȃsti ("na jednake delove"). Sombor Novi Sad [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 15, 106, 157.
  3. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 163.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 84, 335, 361.
  5. Mila Bosić, Đurđevdanski običaji i verovanja Srba u Vojvodini. — Rad, 35, 1993, 161—176, str. 163.
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 Mila Bosić, Ženidbeni običaji Srba u Banatu. — Rad, 33, 1991, 133—162, str. 137. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Mila Bosić, Ženidbeni običaji Srba u Banatu." je zadan više puta s različitim sadržajem

Napomene[uredi]