šólja

Izvor: Wiktionary

šólja

šólja (srpskohrvatski, ćir., шо́ља)[uredi]

Imenica[uredi]

šólja f (ćirilica шо́ља)

Kategorije:

ob.


Oblici:

  1. šolja [1]


Značenja:

  1. Manja, obično okrugla porcelanska posuda sa drškom iz koje se pije mleko, čaj, kafa i dr. napici. [1]
  2. Porcelanska posuda u kojoj se služi ren, sos od rena. Bačinci Susek Sviloš[1]
  3. Količina tečnosti ili sipke materije koja staje u tu posudu. [1]
  4. Porculanski izolator na električnom stubu. Novi Kneževac[1]


Primeri:

  1. Kàdgod je tȏ bílo: ìde ȕ svatove, za vréme stȃro, pa kȗpi dvȇ šólje i dvȃ-trȋ tanjíra i ìde ȕ svatove. [2] [3] [4] Begeč Jamena Vašica Sremska Rača Sot Martinci Susek Sviloš Sremska Mitrovica Šuljam Voganj Hrtkovci Vrdnik Šatrinci Prhovo Čortanovci Golubinci Ugrinovci Stari Slankamen Surduk Subotica Senta Pačir Sombor Mol Sivac Drljan Stapar Kula Lalić Turija Deronje Gospođinci Kać Rumenka Bačka Palanka Gardinovci Novi Kneževac Mokrin Kikinda Radojevo Novo Miloševo Srpska Crnja Bašaid Itebej Melenci Veliko Središte Alibunar Vračev Gaj Deliblato Omoljica Kovin Lovra [1]
  2. Trȅb dònēti nȅki pȍklon — màkar nȅku šólju il nȅšto. Laćarak [1]
  3. Svȉ smo dȍbili po šólju čàja. Bašaid Susek Sviloš [1]
  4. Tȏ ȉma gȍre, šólje se zòvu. Tȏ je crȇp tàki i tȏ se zòve šólja, i tȏ se zamaltèriše tàko. [4] Bašaid Mol Banatsko Aranđelovo Sanad Mokrin Kikinda Radojevo Srpska Crnja Melenci [1]
  5. Tȍ mȉ kȃžemo šólje. Đala [1]
  6. Kad vȅtar dȗva, da tȃj pošìvāč, tàkō su òni kázali te šólje, nȅ bi ȉtno vȅtar da prèvrne tȏ. [1]
  7. Šoljama se pokriva vrh kuće, zalivaju se cementnim malterom. Novo Miloševo [1]
  8. Pčȅle na sȃću nàprave ȉzrēbar šólje kao od žȋra, tȗ mȁtica pòloži jáje. [5] Despotovo [1]
  9. Ako [j]e óna [matica] oštȅćena, pčȅle sáme prȁve tȕ šólju i jájce postȁve unútra. [5] Izbište Karlovčić Jakovo Deronje Đala [1]


Sinonimi:

  1. lonac [1]
  2. matičnjak [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 452.
  3. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 14.
  4. 4,0 4,1 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  5. 5,0 5,1 Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).

Napomene[uredi]