žȗt

Izvor: Wiktionary

žȗt

žȗt (srpskohrvatski, ćir., жу̑т)[uredi]

Kategorije:

odr. vid.bot. bot. zool. bot. zool. zool. zool. zool.bot. bot. zool. bot. zool. zool. zool. zool.bot. bot. zool. bot. zool. zool. zool. zool.


Oblici:

  1. žúta, žúto, -a, -o, žut, žȗti [1]
  2. žȗta, bànātska, pčȅla [1]
  3. žut [1]


Značenja:

  1. Rasa pčela. [2] Jarak Sombor Bačko Petrovo Selo Bačko Gradište Kikinda Alibunar Dupljaja[1]
  2. Glina, ilovača. [1]
  3. Vrsta malarije febris flava. Đurđevo[1]
  4. Isto. Crvena Crkva[1]
  5. Svečana zaprežna kola na dva točka, čeze. [1]
  6. Rasa pčela. [1]
  7. Hleb, pogača od kukuruznog brašna. [3] Senpeter[1]
  8. Med žute boje. [1]
  9. Sorta pasulja. [1]
  10. Isto. [1]
  11. Šećer žute boje. [1]
  12. Testo sa medom. [1]
  13. Vrsta vrbe Salix alba. [4] Erdevik[1]
  14. Kao deo botaničkih i zooloških naziva. [1]
  15. Cucurbita melopepo. Subotica Sombor[1]
  16. Vrsta karaša. [1]
  17. Caragana. Bačinci Susek Sviloš Taraš[1]
  18. Ardeola ralloides. [5] Kovilj[1]
  19. Vrsta ptice. [1]
  20. Vrsta soma. [1]
  21. Isto. Lovra[1]
  22. Koji je požuteo od bolesti, iscrpljenosti. [1]


Primeri:

  1. A nà nama nȍvo odélo i nȍve žȗte čȉzme. Martonoš [1]
  2. Obuko se u žuto ko Vla. [6] Crvena Crkva Deronje Đurđevo Itebej Farkaždin Sakule Lovra [1]
  3. Tàkō [j]e bílo nȅšto: ni žúto ni rózlo, a kao po pésku onàko várnica sìjala. Đala [1]
  4. Drȍplja — kao ćȗrka, vȅlika, dȅvet kȋla, dȅset kȋla (spȍro lètu, téške; vȉše žúte) — jȇ se, kȍljē se. [7] Novo Miloševo [1]# Podovi su osta li „zemljani” i oni su nedeljno jednom pod mazivani žutom glinom. Sombor [1]# Žȗta zèmlja — tȗ nȉšta ne ròdi. [2] [8] [9] Kać Pećinci Svetozar Miletić Nadalj Čurug Gospođinci Žabalj Mošorin Kovilj Titel Veliko Središte Vršac Dupljaja [1]# Poput oglodanih crnih kostura dotrajavali su u njima fijakeri i karuce, „žuta kola” ili čeze. [10] Subotica [1]# Žȗte slòvenačke pčȅle se mȁnje ròjē. [2] Vašica Gardinovci [1]# Žȗti mȇd bȕde od sùncokrēta. [2] Banatsko Aranđelovo Jamena Jarak Novi Karlovci Žednik Bačko Gradište Mošorin Gardinovci Kikinda Bašaid [1]# Od svȍg jȅla jȃ nȃjvòlijem žȗta pasúlja. [8] [9] Čurug Nadalj Gospođinci Žabalj Kać Mošorin Kovilj Titel [1]# Bȉo je nȅkad i žȗti šèćer. Buđanovci Kać [1]# Pa dolazi bandar, karaš, zlatni karaš, jel imamo žuti karaš, imamo zlatni karaš. [11] [5] Elemir Kovilj Futog [1]# Òvo je kòvāč smo zváli. Žȗti kȏs tȍ je bȉo. Deronje [1]# Ovi [somovi] koji su žuti, beli — ti su mirniji, a crni, taj je nekako žući, onako bešnji. [11] Sremska Mitrovica [1]# Jȁ sȁv žȗt, bȍlestan, bȏlan, prȅbolan. Vojka [1]


Izrazi:

  1. ˜ ko dunja Jasenovo [1]
  2. ˜ ko limun Kikinda Sakule Jasenovo Crvena Crkva [1]
  3. ˜ ko vosak Jasenovo Lovra [1]
  4. nagrèbati kožȗti Mokrin [1]
  5. nagrabusiti kožuti mačak Čerević [1]
  6. Žuti žutuju, a rumeni putuju ("bolešljivi žive duže nego zdravi"). [1]
  7. ˜ ko dukat. — Ȍn bȕde žȗt ko dùkat ("Ȍn bȕde žȗt ko dùkat"). Beška Crvena Crkva [1]
  8. najèbati kožuti ("Ako je čȕla da sam bȉo u Zrènjanin s Vídom, a òna veštìčara Désa će da tr̀či da joj kȃže, ȍnak sam nȁjebo ko žȗti"). Ilandža Šurjan Boka Neuzina [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 1,38 1,39 1,40 1,41 1,42 1,43 1,44 1,45 1,46 1,47 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  3. Ivana Lovrenski, Leksika pojedinih običaja i narodnih verovanja u govoru Srba u Velikom Senpetru (rukopis diplomskog rada).
  4. Dejan Miloradov, Dendronimi Fruške gore (rukopis).
  5. 5,0 5,1 Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).
  6. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 136.
  7. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 123.
  8. 8,0 8,1 Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  9. 9,0 9,1 Paorske kuće. 1993, 440 str, str. 20. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Paorske kuće." je zadan više puta s različitim sadržajem
  10. Konji vrani. 1987, 326 str, str. 83.
  11. 11,0 11,1 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.

Napomene[uredi]