ȍma

Izvor: Wiktionary

ȍma

ȍma (srpskohrvatski, ćir., о̏ма)[uredi]

Prilog[uredi]

ȍma (ćirilica о̏ма)

Značenja:

  1. Ovog časa, istog trenutka, smesta; vrlo brzo, uskoro. [1]
  2. Neposredno uz nekoga, nešto, sasvim blizu. [1]


Primeri:

  1. Ako vȉdiš, kȃže, ȍblak da ìde bȅo, onda ȍma bȅšte kȕći. Deronje [1]
  2. Kad déte nȇće da slȕša, ȍma ga ùčitelj pòstavi da kléči. [2] Bašaid [1]
  3. Pòkōjna mȁti kad nȃs kȗpa, a ȍn [deda] ȍma dȏđe kot kóta, kóta ònā bíla cȉganska. Laćarak [1]
  4. Čim ga izvizitíro, ȍma je kázo da mȏra u špìtālj, a mène je pȍsle kázo da je téško kod njèga da će òstati. I ȕmro je za dvȇ nèdelje. [3] [4] [5] [6] [7] [2] [8] [9] Jaša Tomić Bačinci Vizić Sremska Kamenica Beška Šimanovci Subotica Martonoš Bačko Petrovo Selo Bečej Gospođinci Čenej Kać Novi Sad Begeč Đala Srpski Krstur Novi Kneževac Sanad Mokrin Padej Kikinda Novo Miloševo Srpska Crnja Novi Bečej Itebej Međa Kumane Melenci Žitište Elemir Šurjan Aradac Boka Neuzina Tomaševac Orlovat Perlez Farkaždin Ilandža Čenta Vršac Pavliš Izbište Crepaja Sefkerin Jasenovo Kruščica Kaluđerovo Kusić Borča Čip Lovra Batanja Deska Čenej [1]
  5. Jȃ sam òtišo ȍma tȁmo. Vojka [1]
  6. Ȍm pònudu. [3] Itebej [1]
  7. A ȏn pȍčne ȍdma da se trése. Kula [1]
  8. I ȍdma mi je kázala májka — od pȇrja će mi nàpraviti hàljine kad bȕdem za ȕdaju, da ȉmam zdrȁvo lépe štàfīr hàljine mòje. [3] [5] [2] Pomaz Martonoš Tovariševo Đala Srpska Crnja Bašaid Melenci Aradac Neuzina Veliki Gaj Ilandža Vršac Izbište Sefkerin Batanja [1]
  9. Mȉ smo mu rékli da bi trȅbo da se žȅni, al nȅ baš ȍdma. [1]
  10. Kat stȉgne kȕći, ȍdma pȕstu kónje. Pavliš [1]
  11. Tȏ je bílo ȍdma kȁko su dòšli Némci. [2] Kumane [1]
  12. Ȍdedu òni ȍdma. Vizić [1]
  13. Odman da mi kažeš šta ste to radili. Jasenovo [1]
  14. U bȇgeš [sam svirao], sàmo ȍmak ga nísam ìmo jer sam ìmo dvòvratu gitáru. [4] Vilovo Sefkerin [1]
  15. Ja ću oman da ti vrnem, samo da prosejem brašno. [1]
  16. Ȍman unútra da ȗđe. [4] Itebej [1]
  17. Ȍman da si dòšo, jebo ako te jȍš jedàred vȋknem, bȍlje da ne ùlaziš ù kuću; ću jȃ óde da dȅrem gȑlo za makar štȁ. [1]
  18. Ȉma nȅka ȍman i pobȅgne, ȍma se udȁ. [3] [4] Jasenovo Međa Šurjan Boka Neuzina Ilandža Vršac Sefkerin Dinjaš Ivanda [1]
  19. Ako nam je zdrȁvo dȕgačko, mȋ pȍla dȗži, i ȍman — tȏ nam je nȃjprva rádnja — mȏra da se poséče tulùzina, za pȗt. [2] Jaša Tomić [1]
  20. Ȍman s ùmila. [4] Orlovat [1]
  21. Ȍmo ću dóći. [3] [4] [6] Kikinda Martonoš Sombor Mol Sivac Stapar Turija Čurug Deronje Gospođinci Srpski Krstur Banatsko Aranđelovo Novi Kneževac Sanad Mokrin Padej Novo Miloševo Novi Bečej Melenci Deska [1]
  22. Hodman mi vrati jer će da treba i mene. Jasenovo [1]
  23. Hodman obuci nešto da ne ozebeš. [8] Čenej [1]
  24. Tȃj kòi prekàzīva kràvāj, kȁko kòji kràvāj prèkāže, hȍma mȅte ga tȁmo pred kȗma, pa pȍsle tȏ jédu svȁtovi. [2] [3] [4] Itebej Kikinda Srpska Crnja Jaša Tomić Boka Neuzina Farkaždin [1]
  25. Hȍman ću jȃ da ga zȏvnem, a vȋ málko sȅte i prèčekajte, sa[d] će ȏn, tȗ je, u komšìluk. [1]
  26. Nȅkoliko dána lèži da se òsūši stáblo, zašto lȋšće se bȑzo osȗši, ali stáblo mȁlo spòrīje se sȗši, zòto mȏra vȉše dána da stóji (radi stableta), jelbo ako bi se hȍman vézalo, mož da se pòkvāri tolùzina. [2] [3] [4] Jaša Tomić Srpska Crnja Itebej Međa Šurjan Boka Neuzina Vršac Jasenovo [1]
  27. Jȃ sam bȉo tȗ ȍma iza òvi. Vojka [1]
  28. Kȁko prȋđeš ćùpriju, mȏst tȃj, ȍma mlȁka. Deronje [1]
  29. Al bílo je — ȍma cȓkva i ȍma i grȏblje. Novi Sad [1]
  30. Ȍma čelo sèla ȉma Tȁmiš. [4] Boka [1]
  31. Ìdu ȍdma za mlȃdom. Beška [1]
  32. Prȁvili smo jȁme (tȏ nam je s pròleća hȍma pȓva rádnja), ȍnda smo mèćali sȅme pa smo mánuli dok níje nȉklo, i onda kad je nȉklo, smo kȍpali. [2] Jaša Tomić [1]


Sinonimi:

  1. smesta [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 129. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 254, 293, 340, 342, 376. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam." je zadan više puta s različitim sadržajem
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 4,7 4,8 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 270. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta." je zadan više puta s različitim sadržajem
  5. 5,0 5,1 Sofija Rakić-Miloradović, Izveštaj o dijalektološkom istr. živanju govora Batanje. — ESM, 3, 2001, 43—51, str. 46, 49. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Sofija Rakić-Miloradović, Izveštaj o dijalektološkom istr. živanju govora Batanje." je zadan više puta s različitim sadržajem
  6. 6,0 6,1 Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 53. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  7. Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske. — ESM, 3, 2001, 52—67, str. 58, 64.
  8. 8,0 8,1 Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  9. Miroslav Nikolić, Neke osobine srpskog govora u Čipu kod Budimpešte. — JF, H£IH, knj. HII, 1993, 137—153, str. 145.

Napomene[uredi]