ceger

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /t͡sêɡer/
  • Hifenacija: ce‧ger

Imenica[uredi]

cȅger m (ćirilica це̏гер)


Kategorije:

pren.


Značenja:

  1. Muški polni organ. [1]


Primeri:

  1. Sam uzela ceger i otišla na pijacu. [2] [3] [4] Čenej Jamena Vašica Berkasovo Bačinci Sot Neštin Martinci Susek Laćarak Sviloš Sremska Mitrovica Šuljam Čerević Voganj Jarak Prhovo Golubinci Stari Slankamen Boljevci Surduk Subotica Pačir Sombor Mol Drljan Stapar Kula Lalić Deronje Ravno Selo Tovariševo Rumenka Kać Begeč Novi Sad Đala Novi Kneževac Sanad Mokrin Kikinda Novo Miloševo Srpska Crnja Itebej Melenci Taraš Jaša Tomić Aradac Šurjan Boka Neuzina Botoš Konak Orlovat Dobrica Ilandža Veliko Središte Sakule Vršac Alibunar Uljma Crepaja Crvena Crkva Kajtasovo Vračev Gaj Deliblato Omoljica Kovin Senpeter Ivanda [1]
  2. Ȍnda i domàćin pòlīva vòdōm i nȅšto im dȃ u céger. Dobrinci [1]
  3. Ȍndak nísmo pláćali neg svȁki dȍbije po céger grȏžđa. Beška [1]
  4. Boli tebe tvoj ceger za mene. Crvena Crkva [1]


Sinonimi:

  1. korpa [1]



Deklinacija[uredi]

Ovoj r(ij)eči nedostaje fleksija.

Reference[uredi]

  • ceger” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  3. Ivana Lovrenski, Leksika pojedinih običaja i narodnih verovanja u govoru Srba u Velikom Senpetru (rukopis diplomskog rada).
  4. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).