džega

Izvor: Wiktionary

džega

džega (srpskohrvatski, ćir., џега)[uredi]

Imenica[uredi]

džega f (ćirilica џега)

Oblici:

  1. džéga [1]
  2. džèga Novo Miloševo, džéga [1]
  3. džéga, džèga [1]


Značenja:

  1. Manja trouglasta marama (obično izvezena) kojom žene povezuju spletenu kosu. [1]
  2. Vrsta kape kojom se pokriva spletena kosa. [1]
  3. Spletena kosa, vitica, kika uvijena u krug i pokrivena maramom ili naročitom kapom. [1]


Primeri:

  1. Devojke su išle gologlave, mlade su nosile džegu. [2] Bačka Palanka Čerević Mol Ostojićevo [1]
  2. Dòšla je vòjvodīnca, povézala mi džégu. [1]
  3. Povéži lȇpo džégu. [1]
  4. Ȍnda su mlȃde nòsile džége. [3] Laćarak Susek Sviloš Pačir Sombor Turija Čurug Gospođinci Žabalj [1]
  5. Mlade žene su nekoliko godina posle venčanja nosile kapu „zlataru” ili “džegu”. [2] Ostojićevo [1]
  6. Posle porođaja žene su na glavi, preko opletene kose, nosile džege, male kapice sa okruglim dnom. [4] [1]
  7. „DŽega” je bila vrsta crne kape. Ima čvrsto „dance”, a unaokolo je ubrana tkanina. Bilo je džega vezenih i nevezenih. U nekih je džega imala nešto kao rep koji se spuštao niz vrat. DŽega je stavljana na glavu po konđi. [5] [6] [7] Jarkovac Berkasovo Mokrin [1]
  8. A mȍlim te, ȅklovala i tȇ džége što sam ti govòrila, cȓnim kóncem, tȏ je nèviđeno. Kula [1]
  9. DŽégu su nòsile ȕdāte žène dok se ne pòrode. Novi Sad Subotica Turija Ravno Selo Novo Miloševo [1]
  10. Punđe nose neudate ženske, a džege udate. Begeč [1]
  11. Morao sam da bacim svu džegu jer se uprelavila. [8] Mokrin Novi Bečej Ilandža [1]
  12. Dobro pripremljena i osušena džega važi za delikates i zbog toga se jede umereno. Novo Miloševo [1]


Sinonimi:

  1. švargla Kikinda [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 Milivoje Milosavljević, Etnološka građa o Srbima u Ostojićevu. — Rad, 26, 1980, 141—165, str. 151.
  3. Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.
  4. Rajko R. Nikolić, Šajkaška narodna nošnja. Srpske narodne nošnje u Vojvodini. Novi Sad (Matica srpska), 1953, 57—75, str. 74.
  5. Milenko S. Filipović, Različita etnološka građa iz Jarkovca (u Banatu). — ZDN, 11, 1955, 81—117, str. 97.
  6. Mila Bosić, Ženidbeni običaji Srba u Banatu. — Rad, 33, 1991, 133—162, str. 150, 154.
  7. Mila Bosić, Ženidbeni običaji Srba u Bačkoj. — Rad, 34, 1992, 137— 158, str. 142.
  8. Ivanka Rajkov, Prilog za dijalektološki rečnik govora Mokrina. — PPJ, 7, 1971, 187—192.

Napomene[uredi]