džigerica

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /d͡ʒǐɡerit͡sa/
  • Hifenacija: dži‧ge‧ri‧ca

Imenica[uredi]

džìgerica f (ćirilica џѝгерица)


Kategorije:

anat.


Oblici:

  1. džigȅrica, džìgerica [1]


Značenja:

  1. Unutrašnji organ, najveća telesna žlezda, koja se nalazi u gornjem delu trbušne duplje i ima važne funkcije u vezi sa razmenom materija u organizmu hepar. [1]
  2. Isto. [2] Bukovac[1]
  3. Isto. [1]


Primeri:

  1. U òvo ìde lépe slànine šàrene, džìgerīce, kožùrīca. Buđanovci [1]
  2. A ùnūtra mȁma prȁvila ònāj fȉl ùnūtra od džìgerīca, i štȁ ja znȃm, i tȗ su svȅ sȅčene krȉške lȅba tàko. Beška [1]
  3. Ìzvādi džìgericu, ìzvādi créva i preséče nȁ dve strȃne svínče. [3] [4] [2] [5] Lovra Laćarak Sremska Mitrovica Sremska Kamenica Bukovac Sremski Karlovci Subotica Pačir Sombor Srbobran Zmajevo Kać Bašaid Ilandža Deska [1]
  4. DŽigȅricu obȃrimo, glȃvu obȃrimo i mȅtemo da vrȋ, bȃri se. Izbište Vršac [1]
  5. Na struku može da se upotrebi noklica, gljista, rovac. Neko je praktikovo, čak mećali su i bele džigerice. [2] [5] Perlez Čerević Bukovac Subotica Pačir Sombor Zmajevo Begeč Novo Miloševo Deska Čenej [1]
  6. Bȇla džigȅrica se bárila i sȑce. Izbište Vršac Jasenovo Crvena Crkva [1]


Sinonimi:

  1. jetra [1]
  2. pluća [1]


Izrazi:

  1. pojesti nekomedžigericu ("nasekirati, najediti nekoga"; "Tȋ ćeš mi džigȅricu pojȅsti"). Jasenovo Sombor [1]
  2. Jesti nekomedžigericu ("sekirati, jediti nekoga"). [1]
  3. Izbledeti kao ˜ ("izgubiti potpuno boju, izbledeti (obično o tkanini)"). Vršac [1]



Deklinacija[uredi]

Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 Anđelka Petrović, Pastirska terminologija Bukovca (rukopis diplomskog rada).
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 352.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 452.
  5. 5,0 5,1 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.