dȉgnuti

Izvor: Wiktionary

dȉgnuti

dȉgnuti (srpskohrvatski, ćir., ди̏гнути)[uredi]

Glagol[uredi]

dȉgnuti (ćirilica ди̏гнути) Šablon:prel Šablon:neprel

Kategorije:

rib.rib.rib.rib.pren.rib.


Oblici:

  1. dȉgnem, dignuti dići [1]
  2. dignuti dići [1]
  3. dignuti dići, fam [1]
  4. dignuti dići [1]
  5. dignuti dići, dȉžem [1]
  6. dignuti dići [1]


Značenja:

  1. Izvaditi iz vode mreže ili struk. [1]
  2. Upraviti naviše, uzdići. [1]
  3. Ukrasti. [1]
  4. Uhvatiti ribu. [1]
  5. Preći iz sedećeg položaja u stajaći, ustati. [1]
  6. Ustati iz postelje. [1]
  7. Porasti, narasti. [1]
  8. Pokrenuti se s dna, izaći bliže površini vode. [1]
  9. Vaditi iz vode mreže ili udice. [1]
  10. Gajiti, obrađivati. [1]
  11. Činiti da što raste, buja. [1]
  12. Prostirati se u visinu, visoko stajati. [1]
  13. Ustajati; polaziti, kretati. [1]
  14. Pokretati se s dna, izlaziti bliže površini vode. [1]
  15. Rasti, bujati (usled nekog hemijskog procesa). [1]


Primeri:

  1. Ȍndak se u džákove nȁspe i dȉgne na tàvanu jelti u magazínu, dȋ kȏ ȉma. [2] Melenci [1]
  2. Čȅkaj da dȉgne kukùruz u kòtārku, pa òndak ȉte dȉ òćete. [2] [3] [4] Jaša Tomić Ruma Sremska Mitrovica Kikinda Srpska Crnja Melenci Bašaid Itebej Šurjan Aradac Boka Neuzina Botoš Čenej [1]# Ako dignete prvi put čerenac, pa vam iskočio šaran iz mreže, dva dana ne morate ići tamo. Ma ništa nema, ništa! Kao da je on očo pa poručio svima: bešte odatle. Klenak [1]
  3. Postavi se danas, sutra ode pa digne [bubanj od pruća], uvati punu, kolko god mu treba za jedan struk te sitne ribe. Novi Sad [1]
  4. Dignemo vršku i istresemo. [5] Padej Futog Gardinovci [1]# Ȏn dȉgao glȃvu i pògledo u Mȉlicu onàko nȁpit. [2] Golubinci [1]# Nísam mu dȁvo, dȉgo mi ȉz kuće. Jaša Tomić Šurjan Boka Neuzina [1]# Ondak onaj koji prvi naiđe, drugi — taj bogami digne šarana. [5] Stari Slankamen [1]
  5. Kad dignem 10—15 kila u jednoj vrški ribe. Sremski Karlovci [1]# Jedvȁ se dȉgne. [3] Boka [1]
  6. Òni se dȉgli da ìdu kȕći. [4] Pomaz [1]# Kad se kvasac „digne”, sipa se u posoljeno brašno u koje se prethodno dodaje mast (ili otopljen margarin), jedno ili više jaja i kašika soli. [6] [1]# Ima ti momenata kad se riba digne, neki put do ponoći, neki put od ponoći, neki put neće deset dana da se digne. [5] Sremski Karlovci [1]
  7. A kad topímo tȗ kùdelju, ȍnda rȉba se dȉgne. Deronje [1]# Slȁma se dȉzala nà vile góre. [4] Farkaždin [1]
  8. Kat se zȋda, pa kat se dȉže grȃđa. [2] [4] Banatska Palanka Čerević Srpski Krstur Novo Miloševo Itebej Melenci Čenta [1]# Oću da je vidim, kad deda bude dizo struk, šta će deda na krompirovu zlaticu da ulovi. Bosut [1]
  9. Po pedeset-šezdeset komada zabodem [vrški]. Ujtru rano vadim, pregledam, dižem. Ono se zove zabadam bubnjeve, vrške, a ovo se zove — ujtru dizat, pregledati ili pregledati. Obično dižemo i u čamac i slažemo i sve u čamac i onda metemo sušiti. [5] Sremska Mitrovica Klenak Sremski Karlovci Mol Novi Sad Gardinovci Čenta [1]# Sàmō sam dȉzo vinográde i vȍtnjāke. [2] Vrdnik [1]# Mȍžeš da málko, kad nàpraviš sèpiju, mètla si sȁd sȅdam-ȍsam kȋla sȍli, ȍnda mȍš ùzēti kad pròmēšaš jedàreda pa prìmētiš da dȉžu mnȍgo, ȍndak lȉzneš sèpiju tȗ. Ona mȏra da dȉgne pȓvi pȗt i drȕgi pȗt, ȍnda pȍsle nè mōra da dȉže. [7] Kovilj [1]# Svȁko je sèbe cénio i dȉzo, bíro s kȋm će ìći. Tovariševo [1]# Dȉšte se, dèvōjke, ȁjde!. [3] Laćarak Novi Kneževac [1]# To je pravi manić. Njega ne možte uvatiti leti. Onda zimi, u jesen se diže i ide na mrest. Novi Sad [1]
  10. U aprilu diže se som. E, sad treba postavljati cugove. Bosut [1]# Kukùruzno brȁšno, jèčmeno, žȉtno, šta ȉma, ako nȇ ma ònōg — ònōg, i tàko, mè ki nje, tȏ svȅ tȗ dȏđe, i sȍli. Be[z] sȍli nȇće da rȃ di. Be[z] sȍli nȇma nȉšta. Ako nè me teš sȍli, nè mož da rȃdi sè pi ja. Kad mȅteš sȏ i kad svȅ, kad mȅteš kȁko trȅba, ȍnda mírna bȕde [koža], ȍnda nè dižē se, a ako nè meteš, ȃjāo, dȉžē se òna ȕveliko, ȍndak trȅba sȍli. [7] Kovilj [1]


Izvedene reči:

  1. dȉzati [1]


Izrazi:

  1. dȉći sve četȋr uvȋs ("leći bez brige"). Vršac [1]
  2. dȉći nos ("uobraziti se"; "Digo nos ko da je ne znam ko, ko da svet ne zna od koga je on"). Jasenovo [1]
  3. ne dȉzati glȃvu ("biti u velikom poslu"). Vršac [1]
  4. dȉći glȃvu [1]
  5. dići se iz postelje ("prezdraviti"). Vršac [1]
  6. dići / dizati kuću na glavu Sombor [1]
  7. dȉći vójsku ("započeti rat, krenuti u rat"). Sombor [1]
  8. dizati tavan ("praviti tavanicu od vitlovki, valjaka, vitlovati"). Sakule Jaša Tomić [1]
  9. Dȉzati vȉku ("glasno govoriti, galamiti"). Mokrin [1]
  10. postati ohol’ Vršac [1]
  11. ne moći dići glave ("nemati vremena zbog preopterećenosti"). Sombor [1]
  12. Dȉzati na vágu ("podizati neki teret pomoću poluge"). Čerević [1]

Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 1,38 1,39 1,40 1,41 1,42 1,43 1,44 1,45 1,46 1,47 1,48 1,49 1,50 1,51 1,52 1,53 1,54 1,55 1,56 1,57 1,58 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 141. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  3. 3,0 3,1 3,2 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 147, 148. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam." je zadan više puta s različitim sadržajem
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 53, 163, 219, 222, 277, 400. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta." je zadan više puta s različitim sadržajem
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  6. Ljiljana Radulovački, Tradicionalna ishrana Srba u Sremu. Novi Sad (Matica srpska), 1996, 95 str, str. 42.
  7. 7,0 7,1 Svetlana Malin-Đuragić, Ćurčijski zanat u Kovilju (rukopis).

Napomene[uredi]