divalj

Izvor: Wiktionary

divalj

divalj (srpskohrvatski, ćir., диваљ)[uredi]

Kategorije:

odr. vid.


Oblici:

  1. divlji, divlja, divlje [1]


Značenja:

  1. Koji živi slobodno u prirodi, koji nije pripitomljen (o životinjama). [1]
  2. Ptica Anser anser. [2] [3] Stari Slankamen Kovilj[1]
  3. Mužjak divlje svinje. Sombor[1]
  4. Otis tarda. [4] Perlez[1]
  5. Rečni šaran. [2] Morović Bezdan Perlez[1]
  6. Koji nije kultivisan, koji samoniklo raste (o biljkama). [1]
  7. Oxalis stricta. [5] Kruščica[1]
  8. Prunus fruticosa. [6] Vrdnik Čortanovci Velika Remeta[1]
  9. Isto. [7] Neštin[1]
  10. Linaria vulgaris. [7] Neštin Bođani[1]
  11. Malus silvestris. [1]
  12. Rubus caesius. [7] [4] Neštin Tovariševo Žitište Lovra[1]
  13. Anthemis arvensis. [1]
  14. Isto. [7] Neštin[1]
  15. Pirus piraster. [1]
  16. Vitis silvestris. [1]
  17. Setaria glauca , muvarika. [7] Neštin Vajska[1]
  18. Artemisia vulgaris. [7] Vajska[1]
  19. Mentha aquatica. [7] Neštin Bođani[1]
  20. Rosa canina. [1]
  21. Isto. [8] Veliko Središte Vršac Bela Crkva[1]
  22. Polygonum persicaria. [7] Neštin Vajska Bođani[1]
  23. Prunus avium. [6] Vrdnik Čortanovci[1]
  24. Salvia pratensis. [5] Pavliš[1]
  25. Lathyrus tuberosus. [7] [9] Bačinci Neštin Turija Ravno Selo Žabalj Čurug Gospođinci Vajska Bođani Bač[1]
  26. Salvia nemorosa. [8] Čerević Despotovo[1]
  27. Viola arvensis , arvačka. [7] Neštin[1]
  28. Anthemis arvensis. [7] Vajska[1]
  29. Morus rubra. [1]
  30. Hordeum murinum , popino prase. [7] Vajska Bač[1]
  31. Aesculus hippocastanum. [1]
  32. Corylus avellana. [1]
  33. Stablo loze van vinograda. Subotica[1]
  34. Muscari racemosum. [7] Vajska Bođani[1]
  35. Sorghum halepense. [7] Neštin Deronje Vajska Bođani[1]
  36. Pčela radilica koja je preuzela ulogu matice u košnici, lažna matica. [1]
  37. Mali, naknadno napravljen sat, zaperak. [8] Klenak Srbobran Gardinovci Itebej[1]
  38. Vanbračna zajednica. Vršac[1]


Primeri:

  1. Dìvlja pčȅla — nȅsposobna za rȃd. [8] Kać Klenak Sremski Karlovci Bačko Gradište Despotovo Čurug Kikinda Bašaid Jaša Tomić Konak Čenta Debeljača [1]# Ulòvio je dìvljog zȇca. [10] Čenej [1]# Dȉvlje, dȉvlje, kad nȇma rȍda, ȍnda tȏ je dȉvlje. Subotica [1]# Pa ȉma, Jȏco, i jȁbuke tȇ dìvlje. [6] Bukovac Erdevik Vrdnik Čortanovci [1]# Ako ȉma ù šumi krȕška, ȍn[da] kȃžemo dìvlja krȕška, al òna ȉma mȁlo rȍda. [6] Bukovac Erdevik Vrdnik Čortanovci [1]# Na dìvlju kàle mi se pìtoma lòza. [11] Vrdnik [1]
  2. A ìmā ònē lòzē dì vljē. Laćarak [1]
  3. Vr̀ škare se prȁ vile od dìvlje lòze, tȏ su dȕže lȍze da mȍže da se ìde ȍkolo, ȕzme se čètir prȗta i proséku se čètir prȗta — prȉt ke, zabòdu i ȕ zemlju, od dnȁ idémo gȍ re. [11] [8] [6] Elemir Vašica Kukujevci Erdevik Bešenovo Jarak Mali Radinci Sremski Karlovci Čortanovci Karlovčić Jakovo Svetozar Miletić Sivac Bođani Mošorin Tomaševac Dupljaja [1]# Lȇpo je pròcvetala dìvlja rúža iz nȁše bašćíce. [6] [7] [10] Čenej Neštin Erdevik Vrdnik Čortanovci [1]
  4. Rúža, tȍ je òna dìvlja. Mȉ kȃžemo dìvlja rúža. Bukovac [1]# Ȉmamo mȉ dȕd u bȃšti. Ȉma bȇli dȕd, a ȉma múrga. Múrga bȕde ljȕbičast. A ȉma nȅki sȉtan, tȏ su dìvlji. Tȋ dìvlji, tȍ bȕde — i pò šumi, i po baírima, po ȁtāru, dìgod ȍćeš, tȍg dìvljog dȕda. [6] Bukovac [1]# Ȉma, sàmo kȃžemo dìvlji kȅsten, bȕde sȉtno. [6] Bukovac Erdevik Vrdnik [1]# Bȋljku — lȅšnīk. Ȉmamo i mȋ bȁš jèdno dȑvo tȁmo u vìnogrādu, u baíru — lȅšnīk. Lȅšnīk je plȏd. Ȉma i ù šumi. Sàmo je nȁš pìtomi lȅšnīk, a po brégu ȉma sìtniji. Málko su krùpniji od nȍkta pȃlca. Mȉ kȃžemo dìvlji lȅšnīk. [6] Bukovac [1]# Ìmā jèdān kȍren, zòvē se grozbòja. Tȏ dȏđe kogȍđ dìvljo grȏžđe. [11] Laćarak [1]# Imȃv sam dȉvlje mȁtice Ako bi tȅo da je ponȉštim, jȃ sam mórav njȗ da odnȅsem bar nȃjmanje stȏ mȇtara sa mȅsta iz kȍšnice i kȍšnicu odnȅsem pa izrȗčim dȍle, istrésem svȅ pčȅle i ȍnda svȅ pčȅle dȏđedu. [8] Margita Itebej Boka Konak [1]


Sinonimi:

  1. diviji [1]


Izrazi:

  1. kada prisutni gost ustaje i odlazi zbog dolaska novih gostiju' [1]
  2. Došli divlji pa oterali pitome [1]

Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 1,38 1,39 1,40 1,41 1,42 1,43 1,44 1,45 1,46 1,47 1,48 1,49 1,50 1,51 1,52 1,53 1,54 1,55 1,56 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  3. Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).
  4. 4,0 4,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 146.
  5. 5,0 5,1 Mirjana Maluckov, O ovčarstvu u jugoistočnom Banatu. — Rad, 35, 1993, 187—198, str. 189.
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 6,5 6,6 6,7 6,8 Dejan Miloradov, Dendronimi Fruške gore (rukopis).
  7. 7,00 7,01 7,02 7,03 7,04 7,05 7,06 7,07 7,08 7,09 7,10 7,11 7,12 7,13 7,14 Marija Špis-Ćulum, Fitonimija jugozapadne Bačke. — SDZb, H£I, 1995, 397—490.
  8. 8,0 8,1 8,2 8,3 8,4 8,5 Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  9. Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92, str. 65.
  10. 10,0 10,1 Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  11. 11,0 11,1 11,2 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 294. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine." je zadan više puta s različitim sadržajem

Napomene[uredi]