Prijeđi na sadržaj

dugokljjunka

Izvor: Wiktionary

dugokljjunka

dugokljunka (srpskohrvatski, ćir., дугокљјунка)

[uredi]

Imenica

[uredi]

dugokljjunka, Imenica|ž

Značenja:

  1. Vrsta ptice iz roda (lat.) Rallus Rallidae Linnaeus[1]


Sinonimi:

  1. barska kokica [2] [1]
  2. barska kokošica [3] [1]
  3. barski petlić [4] [1]
  4. barski petlovan [5] [1]
  5. barski pjetlovan [6] [1]
  6. bekanot [3] [1]
  7. vodarica [7] [1]
  8. dugokljjuna kokošica [8] [1]
  9. dugokljjunka [3] [1]
  10. kokica [3] [1]
  11. kokotić [9] [1]
  12. kokošica [9] [1]
  13. kokošica mlakara [3] [1]
  14. kokošica mlakarica [3] [1]
  15. mala štioka [10] [1]
  16. mlakar [11] [1]
  17. mlakar petlić [12] [1]
  18. mlakar pjetlić [13] [1]
  19. petle [7] [1]
  20. petlovan [14] [1]
  21. trkavac [3] [1]
  22. hrteljja [15] [1]
  23. cibov [16] [1]
  24. crnkasti pjetlić [17] [1]
  25. štioka [10] [1]


Hiperonim:

  1. kokošica [3] [1]

Reference

[uredi]
  1. ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 Dejan Miloradov – Slobodan Puzović – Vasa Pavković – Javor Rašajski, Ornitološki rečnik, Imena ptica, Matica srpska, Novi Sad.
  2. ↑ Zoološka terminologija i nomenklatura. Srednjoškolska terminologija i nomenklatura, knj. II, sv. 2, Ministarstvo prosvete Kraljevine Jugoslavije, Beograd 1932.
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 Spiro Brusina, Ptice hrvatsko-srpske, Spomenik, XII, Srpska kraljevska akademija, Beograd 1892.
  4. ↑ Milorad Marčetić, Ornitofauna Ludoškog jezera, Palićkog jezera i okoline, Zbornik za prirodne nauke, br. 11, Matica srpska, Novi Sad 1956, 179–183.
  5. ↑ Sergije D. Matvejev, Srpska imena ptica, Arhiv biloških nauka, br. 2, Institut za ekologiju i biogeografiju Srpske akademije nauka, Beograd 1950, 146–158.
  6. ↑ Branislav Gašić, Ptice Republike Srpske, Muzej Republike Srpske, Banja Luka 1999.
  7. ↑ 7,0 7,1 Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika, knj. I–XIX, Institut za srpskohrvatski jezik SAN / Institut za srpski jezik SANU, Beograd 1959–2014.
  8. ↑ Stjepan Đurašin, Ptice, knj. XXVI, dio drugi, Matica hrvatska, Zagreb 1901.
  9. ↑ 9,0 9,1 Valtazar Kosić, Građa za dubrovačku nomenklaturu i faunu ptica, Glasnik Hrvatskoga naravoslovnoga društva, godina III, br. 1, Zagreb 1888, 118–128.
  10. ↑ 10,0 10,1 Hans von Kadich, Hundert Tage im Hinterland (Eine ornithologische Forschungsreise in der Hercegowina), Mittheilungen des Ornithologischen Vereins in Wien, Wien 1887, 6–14, 23–25, 39–41, 61–63, 71–72, 85–86, 102–105, 121–123, 139–140, 154–157.
  11. ↑ Josif Dusl, Zoologija za srednje škole, Beograd 1870.
  12. ↑ Csornai Rihárd, Bácska madarainak szerb és horvátnyelvü névjegyzéke, Aquila (A magyar királyi Madártani Intézet folyóirata), L évfolyam, Budapest 1943, 394–402.
  13. ↑ Alfred Edmund Brem, Kako žive životinje (po originalnom pučkom izdanju priredio s osobitim obzirom na naš životinjski svijet prof. dr Nikola Fink), Minerva, Zagreb 1937.
  14. ↑ Dušan Stojićević, Naučna imena srpsko-hrvatskih ptica, separatni otisak iz Jugoslovenske šume, br. 2, Muzej Srpske zemlje, Beograd 1938.
  15. ↑ Ljudevit Firer, Jedna godina ornitološkog izučavanja u Crnoj Gori, Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, knj. VI, Sarajevo 1894, 543–608.
  16. ↑ Lintia Dénes, Adatok Szerbia madárfaunájához (prvi deo), Aquila (A magyar királyi ornithologiai központ folyóirata), XXII évfolyam, Budapest 1915, 329‒351. i Adatok Szerbia madárfaunájához (drugi deo), Aquila (A magyar királyi ornithologiai központ folyóirata), XXIII évfolyam, Budapest 1916, 74‒162.
  17. ↑ Josip Etinger, Srijemsko-slavonsko-hrvatske divje životinje, zvijeri i ptice, Tiskarnica Ignjata Karla Soprona, Zemun 1857.

Napomene

[uredi]
Izvor: https://sh.wiktionary.org/w/index.php?title=dugokljjunka&oldid=1369220