fȁliti

Izvor: Wiktionary

fȁliti

fȁliti (srpskohrvatski, ćir., фа̏лити)[uredi]

Glagol[uredi]

fȁliti (ćirilica фа̏лити) Šablon:prel Šablon:neprel

Oblici:

  1. faliti, -i [1]


Značenja:

  1. Nedosta(ja)ti, (po)manjkati; biti odsutan. [1]
  2. Imati zdravstvene probleme, osetiti se, osećati se loše, biti narušenog zdravlja. [1]
  3. Nepovoljno uticati na nekoga, na nešto, škoditi, štetiti, smetati. [1]
  4. (po)grešiti. Novo Miloševo Vršac Ivanda[1]


Primeri:

  1. Al nȉšta níje nȉkom fȁlilo u atáru. Deronje [1]
  2. U drȕgi mȁ ȍndak se délile polùtine (po pȏ sèsije: tȏ su šèsnajs jȕtāra, sàmo fȁli jèdno jȕtro kòje ìde na lȅdinu); u trȅći mȁ ȍnda se délile po fȑteljevi. [2] Melenci [1]
  3. Malko je danas falilo da me komšinski bundaš uje za nogu. [3] [4] [5] [6] Čenej Čerević Martonoš Turija Gospođinci Đala Padej Kikinda Novo Miloševo Itebej Međa Farkaždin Sakule Vršac Ivanda [1]
  4. Jȃ sam ga blážio bȏg znȃ kȁko da nȇće mu fȁliti nȉšta pošto níje òzlēđen u plùćama. [2] Itebej Izbište [1]
  5. Pa dòbro, gospon dȍktore, nè kāžete fȁli l mi štògođ? Đala [1]
  6. Mògu da ìdem, kad mi fȁli štȏ, kod dȍktora, i dȍktor mi dȃ cèdulju da ìdem u patéku. [2] Novi Bečej [1]
  7. Nešto mi fali, doktore, a ne znam šta mi je. Begeč [1]
  8. Nè valī mu. [3] [7] Novo Miloševo Pavlovci Buđanovci Novi Kneževac [1]
  9. Ni đȁvola mi níje vȁlilo. Ruma [1]
  10. Štȁ je fȁlilo što nísam dála? Šimanovci [1]


Izrazi:

  1. nefȁli mu ni vlȃs s gláve ("nije mu se ništa loše dogodilo"). Vršac [1]
  2. fali mu daska u glavi ("nije mu u glavi sve u redu, šašav je"). Bačinci Laćarak Sombor Đurđevo Novo Miloševo Taraš Vršac Jasenovo [1]
  3. né sme dafȁli ("dakako, svakako, bez brige (budi)"). Vršac [1]
  4. nefȁli mu ni kósa s gláve ("ništa mu ne nedostaje"). Vršac [1]
  5. fȁli mu perȕška da polèti ("ništa mu ne nedostaje"). Vršac [1]
  6. fale mu sreda i krajevi ("sve mu nedostaje"). Sombor [1]
  7. Neki mu andrakfali ("nešto s njim nije u redu"). [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 142. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  3. 3,0 3,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 86, 147, 258, 317, 349. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam." je zadan više puta s različitim sadržajem
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 262.
  5. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 17, 131, 147.
  6. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  7. Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 335.

Napomene[uredi]