farbati

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /fâːrbati/
  • Hifenacija: far‧ba‧ti

Glagol[uredi]

fȃrbati (ćirilica фа̑рбати) nesvrš.

Šablon:prel Šablon:neprel

Kategorije:

trp.trp.rib.pren.


Oblici:

  1. -am [1]
  2. fàrbati [1]
  3. -am se [1]
  4. fȃrbati Subotica Novo Miloševo Vršac [1]


Značenja:

  1. Premazivati farbom, bojom, potapati u farbu, boju. [2][1]
  2. Bojiti svoju kosu, bradu i sl. [3] Gospođinci Vršac[1]
  3. Ulepšavati, doterivati; varati, obmanjivati; lagati. [1]


Primeri:

  1. A kad je Ùskrs — ȍndak na Vèliki pétak se fȃrbadu jája. Elemir [1]
  2. Kad je òčisti [kožu], ȍnda je gòtova za rȃd. Ȍnda je fȃrba. Kovilj [1]
  3. Pa čarȁpe se štríkalo od lépe vúne, pa se cŕno fȃrbalo, fȋno cŕno. [4] [5] [6] [7] Izbište Laćarak Ledinci Boljevci Subotica Martonoš Pačir Kula Novi Sad Banatsko Aranđelovo Novo Miloševo Bašaid Itebej Aradac Veliki Gaj Farkaždin Vršac Baranda Banatska Palanka Omoljica Deska Senpeter [1]
  4. Òbično se u lȕkovini fȃrbalo, ȍnda u mlečíki. Stari Slankamen [1]
  5. Na Vèliki pétak smo pòstili, fàrbali jája. Novi Sad [1]
  6. Prvog dana deca se „tucaju” „farbanim jajima”. [8] Ostojićevo [1]
  7. I ȍnda se tȏ nàkiti pántljikāma, pèrjanicāma (od àrtije zlátne fȃrbane). [4] [9] Kumane Novi Bečej Itebej Jaša Tomić [1]
  8. Ponedeljnikom, ondak se nije vatalo, ondak smo vrške farbali sa plavetnim kamenom. Mol [1]
  9. Sve dok je ladna voda, možemo da držimo i četrnaest dana da ne farbamo vrške... ali sušiti obavezno. Stari Slankamen [1]
  10. Imali smo vrške, terovali smo crnim, u teru, a bele vrške smo mećali plavi kamen pa smo i[h] farbali svaki osam dana da ne bi trunule. [10] Bačka Palanka [1]
  11. Ne sme da se farba unutra [u čamcu] katran, samo spolja. [10] Padej [1]


Izvedene reči:

  1. fȃrbanje [1]
  2. fȃrban [1]


Sinonimi:

  1. bojadisati [1]
  2. plavisati [1]
  3. terisati [1]



Konjugacija[uredi]

Reference[uredi]

  • farbati” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Aleksandar R. Stefanović, Dečije igre u severnom Banatu. — Rad, 23—24, 1974—1978, 77—109, str. 108.
  3. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 140.
  4. 4,0 4,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 349.
  5. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 165, 262, 452.
  6. Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  7. Svetlana Malin-Đuragić, Ćurčijski zanat u Kovilju (rukopis).
  8. Milivoje Milosavljević, Etnološka građa o Srbima u Ostojićevu. — Rad, 26, 1980, 141—165, str. 159.
  9. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 137.
  10. 10,0 10,1 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.