gnječiti

Srpskohrvatski

Izgovor

IPA: /ɡɲěːt͡ʃiti/
Hifenacija: gnje‧či‧ti

Glagol

gnjéčiti (ćirilica гње́чити) nesvrš.

Šablon:prel Šablon:neprel

Oblici:

gnjȇčim ^[1]
se, gnjȇči ^[1]

Značenja:

Stiskati (obično među prstima ili pomoću dlanova), pritiskati; gaziti, muljati. ^[1]

Primeri:

Gnjȇčim paradàjzlije. Vršac ^[1]
Tȏ ìz bureta se sȉpa, bȉo je kao prȅsa i tȗ se sȉpālo, a nȅko je i u džȃk pa gnjéčio, kȁko ko. ^[2] ^[3] ^[4] Čenej Jamena Erdevik Neštin Vizić Sremska Mitrovica Ruma Subotica Sombor Bački Brestovac Bačko Gradište Deronje Zmajevo Kać Mošorin Đala Srpski Krstur Iđoš Bočar Radojevo Novo Miloševo Novi Bečej Boka Konak Vršac Izbište Sefkerin Čenta Bela Crkva Bavanište Omoljica Kovin ^[1]
Čȕpālo se sȃće i gnjéčilo rùkama. ^[2] Srbobran ^[1]# Bȋraj mȁlo pȗt, gnjȇ ču mi se vȉšnje, štȁ ću pȍsle š njȉma. Vršac ^[1]

Sinonimi:

mesiti, tincovati, gnjecati, tinjiti ^[1]

Konjugacija

Konjugacija glagola gnječiti

Infinitiv: gnječiti		Glagolski prilog sadašnji: gnjéčēći		Glagolski prilog prošli: -		Glagolska imenica: gnjéčēnje
Broj		Jednina			Množina
Osoba		1.	2.	3.	1.	2.	3.
Glagolski oblici		ja	ti	on / ona / ono	mi	vi	oni / one / ona
Prezent		gnječim	gnječiš	gnječi	gnječimo	gnječite	gnječe
Budućnost	Futur I.	gnječit ću¹ gnječiću	gnječit ćeš¹ gnječićeš	gnječit će¹ gnječiće	gnječit ćemo¹ gnječićemo	gnječit ćete¹ gnječićete	gnječit će¹ gnječiće
Budućnost	Futur II.	budem gnječio²	budeš gnječio²	bude gnječio²	budemo gnječili²	budete gnječili²	budu gnječili²
Prošlost	Perfekt	gnječio² sam	gnječio² si	gnječio² je	gnječili² smo	gnječili² ste	gnječili² su
	Pluskvamperfekt	bio sam gnječio²	bio si gnječio²	bio je gnječio²	bili smo gnječili²	bili ste gnječili²	bili su gnječili²
	Imperfekt	gnječah	gnječaše	gnječaše	gnječasmo	gnječaste	gnječahu
Kondicional I.		gnječio² bih	gnječio² bi	gnječio² bi	gnječili² bismo	gnječili² biste	gnječili² bi
Kondicional II.		bio bih gnječio²	bio bi gnječio²	bio bi gnječio²	bili bismo gnječili²	bili biste gnječili²	bili bi gnječili²
Imperativ		-	gnječi	-	gnječimo	gnječite	-
Glagolski pridjev radni		gnječio m. / gnječila f. / gnječilo n			gnječili m. / gnječile f. / gnječila n
Glagolski pridjev trpni		gnječen m. / gnječena f. / gnječeno n			gnječeni m. / gnječene f. / gnječena n
¹ Standardni hrvatski zapis; ostali veži klitiku na infinitivnu osnovu. ² Za muški rod; u slučaju vršitelja radnje ženskog ili srednjeg roda koristi se ženski odnosno srednji rod glagolskog pridjeva radnog i pomoćnog glagola.

Reference

„gnječiti” u Hrvatskom jezičnom portalu

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 ^1,4 ^1,5 ^1,6 ^1,7 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
↑ ^2,0 ^2,1 Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
↑ Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 19.
↑ Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 172.

[Rečnik_srpskih_govora_Vojvodine,_izmenjeno_i_dopunjeno_izdanje_u_4_toma-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 ^1,4 ^1,5 ^1,6 ^1,7 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.

[Ljiljana_Nedeljkov,_Pčelarska_terminologija_Vojvodine-2] 2,0 ^2,1 Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).

[Ivan_Popović,_Govor_Gospođinaca_u_svetlosti_bačkih_govora_kao_celine.-3] Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 19.

[Pavle_Ivić—Žarko_Bošnjaković—Gordana_Dragin,_Banatski_govori_šumadijsko-vojvođanskog_dijalekta.-4] Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 172.

[1]

[2]

[3]

[4]