grejati

Izvor: Wiktionary

grejati

grejati (srpskohrvatski, ćir., грејати)[uredi]

Glagol[uredi]

grejati (ćirilica грејати) Šablon:prel Šablon:neprel

Imenica[uredi]

grejati, Imenica|{{{rod}}}

Oblici:

  1. -jem [1]


Značenja:

  1. Odavati toplotu. [1]
  2. Činiti da nešto bude toplo. [1]
  3. Izlagati se toploti. [1]


Primeri:

  1. Pȍsle tȏ mȁlo stóji na mašínu, grȅje, dȗšu da izgrȅje. [2] [3] [4] Izbište Neštin Čerević Veliki Radinci Platičevo Pavlovci Vrdnik Ledinci Buđanovci Kraljevci Čortanovci Sremski Mihaljevci Karlovčić Inđija Šimanovci Deč Boljevci Dobanovci Batajnica Jakovo Turija Čurug Đurđevo Novo Miloševo Novi Bečej Itebej Žitište Jaša Tomić Farkaždin [1]# Sad ȉma ko i zȋmi nȍsi krátke gȁće, a pantalóne znaš kako grȉje. [4] [2] [3] Đala Morović Višnjićevo Berkasovo Neštin Martinci Čalma Deronje Kikinda Bašaid Melenci Kalaz Senpeter [1]# Trȕtovi grȅju léglo. [5] Dubovac Subotica Bački Brestovac Vrbas Deronje Bođani Đurđevo Kać [1]
  2. Mláde pčȅle grȅju léglo. Itebej [1]# Tȕ ȍgrizinu smo bácali u furȕnu i smo se grȅjali. Vršac [1]
  3. Jȃ se grȅjem tȁmo u poljàni. [3] [6] [4] Bavanište Gospođinci Đurđevo Farkaždin [1]# Baka Veselinka se seća da su joj pričale starije žene kako su razne nijanse od najsvetlije žute pa do najjače crvene boje dobijane grejanjem i pečenjem gline i njenim drobljenjem u prah. Ečka [1]# Čéla mnȍgo, pa je tȍplo, òne grȉju òtvoreno sȃće. [5] [4] Deronje Erdevik Đala Srpski Krstur Banatsko Aranđelovo Novi Kneževac Mokrin Novo Miloševo Iđoš Srpska Crnja [1]# I onda smo lòžili ȕ pēć; pȁorsku smo nàko ìmali pràljenu pȇć, pa smo u tȗ pȇć tȏ lòžili, pa smo se nà tō grȉjali. [4] [3] [7] Parage Subotica Sombor Sivac Silbaš Bašaid Varjaš [1]


Izvedene reči:

  1. se [1]
  2. grejanje [1]
  3. se [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 312.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 23.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 239. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam." je zadan više puta s različitim sadržajem
  5. 5,0 5,1 Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  6. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 179.
  7. Marija Špis, Fonološki opis govora Paraga. — SDZb, knj. HHHVII, 1991, 553—620, str. 65.

Napomene[uredi]