kaliti

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /kǎːliti/
  • Hifenacija: ka‧li‧ti

Glagol[uredi]

káliti (ćirilica ка́лити) nesvrš.

Šablon:prel Šablon:neprel

Kategorije:

kov.


Oblici:

  1. kȃlim [1]


Značenja:

  1. Povećavati tvrdoću i čvrstinu gvožđa zagrevanjem do visoke temperature i naglim hlađenjem u vodi. [1]


Primeri:

  1. Kȃli se màkaze, rȃonici òvī sȁd što se pokívaju, ȍnda kȃlite nóževe, ako prȁvi kòvāč nȏž, òvāj rùčnī, za kȕćnu pȍtrebu. Sot [1]
  2. Kȃlimo je u vòdi, i sìkiru i svȅ, ali nȅke pòslove kòje ȍćeš da òbrādiš kȁko trȅba, ȍnda prèrāđeno ȗlje ȉli òvo ȗlje i ù tim se ȍnda kȃli. Dȍbije ȕjedno i bóju plávu i dȍbije čvrstìnu. [2] Kovilj Neštin Irig Neradin Inđija Krčedin Turija Kać Novi Sad Bačka Palanka Futog Titel [1]
  3. Tȏ smo mȋ prȁvili, i kad ga pòkvārim, nȇma tȍcila, òpet mȏram da grȅjem da ìskujem i na tùrpiji da ga oturpèjišem i pósebno òpet ga grȅjem da ga kȃlim, da dȍbijem dȏjni dȅo tvȓd. [1]
  4. Mȋ óde kȃžemo da se pòkuje sìkira, ȍnda je pòkujēmo pa je oturpèjišēmo, pa je ȍnda òpet grȅjēmo pa je òkālimo pa ȍnda je gòtova. Tȏ je pròces jèdne sìkire — kálēnje. [2] Kovilj Neštin [1]
  5. Pȍnovo [sekira] ìde ù vatru na kálēnje. Bačka Palanka [1]
  6. Kat se nàoštri [sikira], ȍnda dòlazi òno nȃjglàvnije — kálenje. [2] Kać Krčedin [1]
  7. Kada se rukavac [osovine] iskrivi, kovač je prvo zagreje i na nakovnju uz odgovarajućeg oblika usadnika i čekića, dovede rukavac u uzdužnu osu. Na kraju ovog postupno dolazi kaljenje. [3] Bački Brestovac [1]


Izvedene reči:

  1. kalenje [1]
  2. kaljenje [1]



Konjugacija[uredi]

Reference[uredi]

  • kaliti” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 Dejan Miloradov, Kovačka i potkivačka terminologija južne Bačke i severnog Srema (rukopis magistarskog rada).
  3. Stari zanati u Vojvodini. 1992, 340 str, str. 89.