kiselica

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /kîselit͡sa/
  • Hifenacija: ki‧se‧li‧ca

Imenica[uredi]

kȉselica f (ćirilica ки̏селица)


Oblici:

  1. kȉselica Buđanovci Subotica Pačir Zmajevo Begeč [1]
  2. kiselice [1]


Značenja:

  1. Kisela čorba. [1]
  2. Testo kuvano u rasolu kiselog kupusa. [1]
  3. Vrsta jela od projinog brašna, mekinja i luka. [1]
  4. Bistar pekmez od šljiva. [1]
  5. Na pi tak ki se log uku sa ko ji se pra vi od pre vre log bra šna ili me ki nja i kva sca (slu ži i za ki se lje nje jela). [1]
  6. Uskislo vino. [1]
  7. Rakija od vinskog taloga. [1]
  8. Talog od isceđenog grožđa. [1]
  9. Vrsta dečije igre. [2][1]


Primeri:

  1. Kiselica se pravila na ovaj način: kada se mesi hleb, ostavi se komad testa, nalije se vodom i doda malo mekinja. To treba da kisne dan-dva, posle se ocedi i nalije vodom. U to se ukuva paprike, rena, luka i eventualno loptice (knedle) od kukuruznog brašna. [3] Stapar [1]
  2. Kiselica se održala veoma dugo u narodu. Spremana je na razne načine. Pravi se od kukuruznog brašna, mekinja i kvasca. To se sve posoli i popari vrelom vodom, pa se ostavi 24 sata da stoji na nekom toplom mestu. Za to vreme voda ukisne, te se kasnije kuva kao čorba sa valjušcima, „gombocima”, ili nekim drugim testom. Kiselica se pila i kao lek za čišćenje pluća. [4] [5] [6] Ostojićevo Čerević Jarkovac [1]
  3. Prȁvila sam kȉselice za rúčak. Laćarak Susek Sviloš Zmajevo Đurđevo Itebej [1]
  4. U zèmljani tȃj lònac stȁvidu brȁšno prójino, mȅtedu mèkinje, nàrežu lȕkac. Tȏ se zválo kȉselica. Boljevci Kać [1]
  5. Kiselica je bistar pekmez od šljiva bez šećera, čuva se u zemljanim ćupovima i jede se za vreme zimskog posta. [7] Senpeter [1]
  6. Ia ko joj je ma ti da va la ki se li cu, umr la je od jek ti ke. Begeč [1]
  7. Ostátak od ìscēđenog komlòva se mȅte u dùmsflašu i mète se jȍš présne prìkrupe i mèkīnja, pa se mète na tȍplo da ùskisne. Kad prènoći, tȏ se ȍndak ìsecuje. Turija [1]
  8. Jȃ tȗ kȉselicu nísam nȉkad mèćala u čórbu. [8] Čenej Kać Begeč Novo Miloševo Ivanda [1]
  9. Poslúži gȍste dóbrim vínom a ne kȉselicom. [8] Čenej Ivanda [1]
  10. Ȍndak se tȏ skȋda sa tȇ kȉselice dȍle. Beška Sremski Karlovci Turija Zmajevo Kać [1]
  11. Òve gȍdi ne ìma mo sȁ mo trȋ bȕre ta kȉse li ce za ràki ju. [8] Čenej [1]
  12. Od taloga po sle vrenja grožđa, a i kasnijih taloga, pro izvodila se rakija vinska kiselica. [6] [1]


Sinonimi:

  1. kleger Čerević Novi Karlovci [1]
  2. komina [1]
  3. kiseličara [1]
  4. sirće [1]


Izrazi:

  1. Vijatikiselicu ("jahati konje za Božić"; "Danas kažu: „vijati Božić”, a nekada su „vijali kiselicu"). Stapar [1]
  2. júritikȉselicu ("isto"; "Običaj je da mladi ljudi drugog dana Božića jašući konje „jȗre kȉselicu” da se ne bi jela tokom cele godine"). Pačir [1]
  3. [1]



Deklinacija[uredi]

Reference[uredi]

  • kiselica” u Hrvatskom jezičnom portalu

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /kîselit͡sa/
  • Hifenacija: ki‧se‧li‧ca

Imenica[uredi]

kȉselica f (ćirilica ки̏селица)


Oblici:

  1. kȉselica Buđanovci Subotica Pačir Zmajevo Begeč [1]
  2. kiselice [1]


Značenja:

  1. Kisela čorba. [1]
  2. Testo kuvano u rasolu kiselog kupusa. [1]
  3. Vrsta jela od projinog brašna, mekinja i luka. [1]
  4. Bistar pekmez od šljiva. [1]
  5. Na pi tak ki se log uku sa ko ji se pra vi od pre vre log bra šna ili me ki nja i kva sca (slu ži i za ki se lje nje jela). [1]
  6. Uskislo vino. [1]
  7. Rakija od vinskog taloga. [1]
  8. Talog od isceđenog grožđa. [1]
  9. Vrsta dečije igre. [2][1]


Primeri:

  1. Kiselica se pravila na ovaj način: kada se mesi hleb, ostavi se komad testa, nalije se vodom i doda malo mekinja. To treba da kisne dan-dva, posle se ocedi i nalije vodom. U to se ukuva paprike, rena, luka i eventualno loptice (knedle) od kukuruznog brašna. [3] Stapar [1]
  2. Kiselica se održala veoma dugo u narodu. Spremana je na razne načine. Pravi se od kukuruznog brašna, mekinja i kvasca. To se sve posoli i popari vrelom vodom, pa se ostavi 24 sata da stoji na nekom toplom mestu. Za to vreme voda ukisne, te se kasnije kuva kao čorba sa valjušcima, „gombocima”, ili nekim drugim testom. Kiselica se pila i kao lek za čišćenje pluća. [4] [5] [6] Ostojićevo Čerević Jarkovac [1]
  3. Prȁvila sam kȉselice za rúčak. Laćarak Susek Sviloš Zmajevo Đurđevo Itebej [1]
  4. U zèmljani tȃj lònac stȁvidu brȁšno prójino, mȅtedu mèkinje, nàrežu lȕkac. Tȏ se zválo kȉselica. Boljevci Kać [1]
  5. Kiselica je bistar pekmez od šljiva bez šećera, čuva se u zemljanim ćupovima i jede se za vreme zimskog posta. [7] Senpeter [1]
  6. Ia ko joj je ma ti da va la ki se li cu, umr la je od jek ti ke. Begeč [1]
  7. Ostátak od ìscēđenog komlòva se mȅte u dùmsflašu i mète se jȍš présne prìkrupe i mèkīnja, pa se mète na tȍplo da ùskisne. Kad prènoći, tȏ se ȍndak ìsecuje. Turija [1]
  8. Jȃ tȗ kȉselicu nísam nȉkad mèćala u čórbu. [8] Čenej Kać Begeč Novo Miloševo Ivanda [1]
  9. Poslúži gȍste dóbrim vínom a ne kȉselicom. [8] Čenej Ivanda [1]
  10. Ȍndak se tȏ skȋda sa tȇ kȉselice dȍle. Beška Sremski Karlovci Turija Zmajevo Kać [1]
  11. Òve gȍdi ne ìma mo sȁ mo trȋ bȕre ta kȉse li ce za ràki ju. [8] Čenej [1]
  12. Od taloga po sle vrenja grožđa, a i kasnijih taloga, pro izvodila se rakija vinska kiselica. [6] [1]


Sinonimi:

  1. kleger Čerević Novi Karlovci [1]
  2. komina [1]
  3. kiseličara [1]
  4. sirće [1]


Izrazi:

  1. Vijatikiselicu ("jahati konje za Božić"; "Danas kažu: „vijati Božić”, a nekada su „vijali kiselicu"). Stapar [1]
  2. júritikȉselicu ("isto"; "Običaj je da mladi ljudi drugog dana Božića jašući konje „jȗre kȉselicu” da se ne bi jela tokom cele godine"). Pačir [1]
  3. [1]



Deklinacija[uredi]

Reference[uredi]

  • kiselica” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 1,38 1,39 1,40 1,41 1,42 1,43 1,44 1,45 1,46 1,47 1,48 1,49 1,50 1,51 1,52 1,53 1,54 1,55 1,56 1,57 1,58 1,59 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 Aleksandar R. Stefanović, Dečije igre u severnom Banatu. — Rad, 23—24, 1974—1978, 77—109, str. 99.
  3. 3,0 3,1 Sofija Dimitrijević, Etnološka istr. živanja u okolini Sombora. — Rad, 18—19, 1969—1970, 83—100, str. 97.
  4. 4,0 4,1 Milenko S. Filipović, Različita etnološka građa iz Jarkovca (u Banatu). — ZDN, 11, 1955, 81—117, str. 93.
  5. 5,0 5,1 Milivoje Milosavljević, Etnološka građa o Srbima u Ostojićevu. — Rad, 26, 1980, 141—165, str. 149.
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 Ljiljana Radulovački, Tradicionalna ishrana Srba u Sremu. Novi Sad (Matica srpska), 1996, 95 str, str. 34. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Ljiljana Radulovački, Tradicionalna ishrana Srba u Sremu." je zadan više puta s različitim sadržajem
  7. 7,0 7,1 Ivana Lovrenski, Leksika pojedinih običaja i narodnih verovanja u govoru Srba u Velikom Senpetru (rukopis diplomskog rada).
  8. 8,0 8,1 8,2 8,3 8,4 8,5 Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).