krȅcav

Izvor: Wiktionary

krȅcav

krȅcav (srpskohrvatski, ćir., кре̏цав)[uredi]

Kategorije:

odr. vid.


Oblici:

  1. -a, -o, krecav [1]


Značenja:

  1. Koji je sa uvojcima (o kosi, dlaci). [1]
  2. Koji ima recke, zareze na ivicama, reckast. [1]
  3. Iskrzan, izlomljen. Đala[1]
  4. Reckast; nazubljen, zupčast. [1]
  5. Nož s reckavim sečivom. [2] Novo Miloševo[1]
  6. Isto. Subotica[1]


Primeri:

  1. Ȉma krȅcavu kȍsu. [3] Čenta [1]
  2. Čekinja svinja je takođe po boji različita, a po držanju i obliku je: glatka i polože na, na ko stre še na, kre ca va (ku dra va) i slič no. [4] [1]
  3. Sèstra mòja je ko déte ìma la krȅ ca vu kȉku. [5] [6] [7] Čenej Kać Đala Mokrin Novo Miloševo Itebej Orlovat Ilandža Jasenovo Deska Ivanda [1]
  4. Ćȕp za mȏst od pedèset lȉtri, zèmljani, pa krȅcav, sȅćām se zà tāj ćȕp, zdrȁvo dòbro. [1]
  5. Onàko krȅcavo lȋšće ȉma. [8] [3] Đala Subotica Kumane Orlovat Ilandža [1]
  6. Vìšlu, óde smo tàko zváli … òno krècavo. [2] Đala [1]


Sinonimi:

  1. grgurav [1]


Izrazi:

  1. ˜ ko mangulica Ilandža [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini." je zadan više puta s različitim sadržajem
  3. 3,0 3,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 358. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta." je zadan više puta s različitim sadržajem
  4. Milivoje Milosavljević, Stočarstvo u severnom Banatu. — Rad, 12— 13, 1964, 69—101, str. 91.
  5. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 163.
  6. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  7. II Radovan Vrtipraški, Nekad bilo sad se pripoveda. Novi Sad, 1989, 98 str.
  8. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 138.

Napomene[uredi]