kurjak
Srpskohrvatski[uredi]
Izgovor[uredi]
- IPA: /kûrjaːk/
- Hifenacija: kur‧jak
Imenica[uredi]
kȕrjāk m (ćirilica ку̏рја̄к)
Kategorije:
zool.
Oblici:
Značenja:
- Canis lupus. Čerević Ada[1]
- Prvi, donji snop žita u krstini. [2] [3] [4][1]
- Vrsta božićnog kolača. [1]
- Vrsta insekta tvrdokrilca Trichodes apiarius. [1]
Primeri:
- Vȋ kȃžete vȗk, mȋ kȃžemo kȕrjāk. [5] [6] [7] [8] [9] [10] [11] Pomaz Bačinci Subotica Pačir Sombor Sivac Stapar Turija Bačko Gradište Ravno Selo Čurug Žabalj Deronje Gospođinci Đurđevo Kać Šajkaš Srpski Krstur Novi Kneževac Sanad Padej Srpska Crnja Novo Miloševo Bašaid Itebej Kumane Melenci Žitište Elemir Zrenjanin Perlez Farkaždin Čenta Crepaja Lovra Deska Batanja [1]
- Òtkud ȉma kurjáci. [8] Boka [1]
- Pa dȏđu nȅkad kȕrjaci i óde; òni se spȗštu s Karpáta, iz Rumȗnije, kad su gládni, ȍndak nàpadu tòrove di su ȏvce. Jaša Tomić [1]
- Zvȇri, to su kȕrjaci, lisȉce, dȉvlje životȉnje. [7] Izbište Mol Itebej Melenci Šurjan Boka Neuzina [1]
- Tȃj snȍp dóle je kȕrjāk, a góre pópa; osàmnājst snòpōva — kȑst. [12] Đala Mošorin [1]
- Pȓvo se mȅtē kȕrjāk a ȍndak drȕgī snȍp. Subotica [1]
- Ȍndak kȍlko ùkućana ȉma mȕški, tȉma prȁvi šȁke, a žȅnskima kȕrjake. Beška [1]
- Gȕn delj se zvȁo — mȉ smo ga zváli pčelȉ nji kȕrjak. [13] Izbište Dupljaja Bavanište Kovin [1]
Izrazi:
- nije ˜ pojo zimu ("kada zahladni posle toplog vremena"). Novo Miloševo [1]
- Gladan ko ˜ Vršac Jasenovo [1]
- ˜ dlaku menja a ćud nikako ("čovek obično ne menja svoju narav"). [1]
- Bèzubukȕrjāku se i zȅčevi podsmévaju Subotica Futog [1]
Deklinacija[uredi]
deklinacija imenice kurjak
| jednina | množina | |
|---|---|---|
| nominativ | kurjak | kurjaci |
| genitiv | kurjaka | kurjaka |
| dativ | kurjaku | kurjacima |
| akuzativ | kurjaka | kurjake |
| vokativ | kurjače | kurjaci |
| lokativ | kurjaku | kurjacima |
| instrumental | kurjakom | kurjacima |
Reference[uredi]
- „kurjak” u Hrvatskom jezičnom portalu
- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
- ↑ Milivoje Milosavljević, Etnološka građa o Srbima u Ostojićevu. — Rad, 26, 1980, 141—165, str. 143.
- ↑ Sofija Dimitrijević, Etnološka istr. živanja u okolini Sombora. — Rad, 18—19, 1969—1970, 83—100, str. 87.
- ↑ Žito. 1988, 208 str, str. 120.
- ↑ Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.
- ↑ Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 30, 84, 101, 151, 161, 162, 167.
- ↑ 7,0 7,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 52, 80, 109, 113, 319, 340. Greška u referenci: Nevaljana oznaka
<ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam." je zadan više puta s različitim sadržajem - ↑ 8,0 8,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 18, 21, 25, 26, 130. Greška u referenci: Nevaljana oznaka
<ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta." je zadan više puta s različitim sadržajem - ↑ Marija Špis-Ćulum, Iz leksike Pomazi i Čobanca (kod Sentandreje), rukopis.
- ↑ Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske. — ESM, 3, 2001, 52—67, str. 54.
- ↑ Sofija Rakić-Miloradović, Izveštaj o dijalektološkom istr. živanju govora Batanje. — ESM, 3, 2001, 43—51, str. 44.
- ↑ Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
- ↑ Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).