lèžati

Izvor: Wiktionary

lèžati

lèžati (srpskohrvatski, ćir., лѐжати)[uredi]

Glagol[uredi]

lèžati (ćirilica лѐжати) Šablon:prel Šablon:neprel

Kategorije:

rib.rib.


Oblici:

  1. ležati [1]


Značenja:

  1. Biti u vodoravnom položaju oslanjajući se telom na neku podlogu (o čoveku). [1]
  2. Odmarati se opružen na krevetu. [1]
  3. Zbog bolesti provoditi vreme u krevetu, bolovati. [2] Čenej[1]
  4. Biti u stanju mirovanja radi odmora (o životinjama). [1]
  5. Biti ukopan u skloništu, krtogu (o ribi). [1]
  6. Biti oboren, položen na tlo; biti negde smešten, ostavljen (o predmetima). [1]
  7. Zauzeti vodoravan položaj radi odmora ili spavanja. [1]
  8. Smestiti se u krtog (o ribi). [1]
  9. Mirovanje u ležećem položaju. Novo Miloševo[1]


Primeri:

  1. Na krèvet lèžīm. [3] [4] Subotica Sombor Sivac Deronje Turija Gospođinci Novo Miloševo Boka [1]
  2. Kad dȏđe vȅče, jȃ štrȉkam, nàmīrim dȅcu, štrȉkam, a ȏn lèži, čìta nȍvine i òdmāra. Aradac Novo Miloševo [1]
  3. Lȅžāla sam jedno dvȃ mȅseca (gȍdina dána sȁd bílo u dècēmber mȇsec (Z). [5] [1]
  4. Ljùbomīr Grújin [...] lèži u krèvet od dvàjes čètvrte gȍdine, apríla — o Blagovésti je lȅgo. [1]
  5. Dvádes dȅvet gȍdīna kako lèži ù krevet. Novo Miloševo [1]
  6. Kòkōške dìvije su žúte, òne lèžu ȕ trsku, ù trnje. [5] [6] Novo Miloševo Novi Sad [1]
  7. Zȋmi, jȁnuar mȅsec, rȉba lèži, fȅbruar, i tȏ sàmo nȅke vŕste, nȅ svȅ vŕste rȉbe. [7] [6] Kovilj Bačko Gradište [1]
  8. Nȅkoliko dána lèži da se òsūši stáblo, zašto lȋšće se bȑzo osȗši, ali stáblo mȁlo spòrīje se sȗši, zòto mȏra vȉše dána da stóji (radi stàbleta), jelbo ako bi se hȍman vézalo, mož da se pòkvāri tolùzina. [8] [5] Jaša Tomić [1]
  9. Ója — tȏ što lèži plȕg na njímenkan. Novi Bečej [1]
  10. Kad su òšli da lȅgnedu, i òna da se svúče, a òna ȉma òžiljak tȗ. [3] [8] [4] [5] [9] Tomaševac Pavlovci Sombor Deronje Bačko Petrovo Selo Gospođinci Kać Banatsko Aranđelovo Novi Kneževac Sanad Mokrin Padej Novo Miloševo Bašaid Melenci Itebej Elemir Aradac Ilandža Veliki Gaj Lovra Senpeter [1]
  11. On je š njíme ìšo na vȅdžbu, na lȏgorovanje (tȁmo nȉkad nè pereš nȍge, sàmo lȅgneš u cìpele i u odélo). Zrenjanin [1]
  12. Mȅtem džȃk jel pònjavu, i malo i lȅgnēmo kad dȏđe lȅto; vrućìna — mȁlo u ládu. [1]


Izvedene reči:

  1. lèžānje [1]


Izrazi:

  1. nelezi vraže ("na (nečiju) nesreću, nekom nesrećom, eto nevolje"). [1]
  2. Lèžati ko pròštac Stapar [1]
  3. ležati na duši ("biti predmet nečijih misli, želja"). Jasenovo [1]
  4. Kravalegne na krajcaru, a ustane na dinar ("neočekivano postati bogat"). [1]
  5. svako jelo svoga gazdu klelo štone legne daseslegne ("posle obroka treba prileći da se hrana staloži, prevari"). [1]
  6. léći na rúdu ("pomiriti se sa nečim, prihvatiti nešto i protiv svoje volje"). Vršac [1]
  7. lèći s kokoškama ("s večeri, rano poći na spavanje"). Novo Miloševo [1]
  8. ležati na srcu ("biti drag, mio"). Novo Miloševo [1]
  9. lezi lebe/lebu da te jem ("kaže se za lenju osobu, lenštinu"). Jasenovo [1]
  10. lèći u grȍb ("umreti"). Vršac [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Paorske kuće. 1993, 440 str, str. 352.
  3. 3,0 3,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 58, 125. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam." je zadan više puta s različitim sadržajem
  4. 4,0 4,1 Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 15, 19, 123, 124, 225. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 125, 126, 152. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  6. 6,0 6,1 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  7. Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).
  8. 8,0 8,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 302. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta." je zadan više puta s različitim sadržajem
  9. Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 350.

Napomene[uredi]