letnji

Izvor: Wiktionary

letnji

letnji (srpskohrvatski, ćir., летњи)[uredi]

Oblici:

  1. -a, -e [1]


Značenja:

  1. Koji se odnosi na leto, koji se dešava u leto ili traje tokom leta. [1]
  2. Kuhinja u kojoj se kuva preko leta. [2] Jamena Morović Vašica Hrtkovci Mokrin[1]
  3. Voda koja nadolazi u leto. [3] Kovilj[1]
  4. Manja, jednokrilna vrata kroz koja se ulazi u dvorište. [1]
  5. Kuhinja u kojoj se kuva preko leta. [1]
  6. Mala kuća, nasuprot glavne, koja nema prozora prema ulici. [2] Vršac[1]
  7. Med nastao u leto. [4] Kula Zmajevo Srpski Krstur[1]
  8. Zemljani put kroz atar kojim se može ići samo kad je suvo. Kać Izbište[1]
  9. Pravoslavni crkveni praznik posvećen Sv. Nikoli, koji se slavi 22. maja (9. maja po starom kalendaru). [5][1]


Primeri:

  1. Tȗ se skúpljali òni onàko u lȅtnje vȅčeri i mȁlo muškárci svíradu tamburíce, níje bílo armònike. Kula [1]
  2. U lȅtnje vréme òni se krȉju po kukùruzu, a i zȋmnje dȍbo bílo je njȋ i u sèlo — da nàbavu hránu. [6] [7] [5] Melenci Novi Sad Đurđevo Šajkaš Banatsko Aranđelovo Srpska Crnja Bašaid Itebej Boka Farkaždin Čenta [1]
  3. Vráta lȅtnja i zȋmska, kad zàveje snȇg, ȍnda kroz zȋmska vráta. [2] Kula [1]
  4. Ȉma tȃ tàko lȅtnja kȗjna, sȉrīdu tȗ sȉr  ; ‘mala kuća, nasuprot glavne, koja nema prozora prema ulici’ (Su Mg Vš Ab Pč) [TKPV]. [8] [2] Begeč Sremska Rača Erdevik Sot Čerević Ledinci Vrdnik Čortanovci Šuljam Voganj Jarak Golubinci Platičevo Prhovo Bečmen Subotica Martonoš Senta Pačir Sombor Stapar Sivac Kula Deronje Tovariševo Čenej Gospođinci Kać Sanad Mokrin Kikinda Novo Miloševo Novi Bečej Melenci Aradac Sakule Crepaja Konak Dobrica Margita Alibunar Vršac Dolovo Deliblato Kajtasovo Vračev Gaj Omoljica Kovin [1]
  5. Sȅjali smo lȅtnju salàtu. [9] Zrenjanin [1]


Izrazi:

  1. [1]
  2. s lȅtnjo Itebej Čenta [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  3. Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).
  4. Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  5. 5,0 5,1 Miroslav Nikolić, Neke osobine srpskog govora u Čipu kod Budimpešte. — JF, H£IH, knj. HII, 1993, 137—153, str. 142. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Miroslav Nikolić, Neke osobine srpskog govora u Čipu kod Budimpešte." je zadan više puta s različitim sadržajem
  6. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 55, 104, 136, 145.
  7. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 33.
  8. Paorske kuće. 1993, 440 str, str. 20.
  9. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 151.

Napomene[uredi]