mȅrdevine

Izvor: Wiktionary

mȅrdevine

mȅrdevine (srpskohrvatski, ćir., ме̏рдевине)[uredi]

Imenica[uredi]

mȅrdevine f (ćirilica ме̏рдевине)

Kategorije:

pl. t.


Oblici:

  1. merdevine [1]


Značenja:

  1. Naprava za penjanje i spuštanje, sastavljena od dve naporedne grede s pričvršćenim prečagama na jednakim razmacima. [1]
  2. Naprava u vidu lestvica, okačena na zid štale ili stavljena na zemlju, iz koje se stoka hrani. [1]
  3. Drvena naprava pravougaonog oblika za odlaganje koža u toku menjanja štavila. [1]


Primeri:

  1. Pȁō je s mȅrdevīna kat se pȅ njo nà ta van, pa je prèbi jo rȗku. Laćarak [1]
  2. Ìma lo je, mòžda, mȅrdevine na tȁvan. [2] Obrež Jamena Vašica Morović Sremska Rača Sot Kukujevci Erdevik Neštin Martinci Sviloš Sremska Mitrovica Šuljam Voganj Jarak Hrtkovci Ledinci Platičevo Šatrinci Čortanovci Prhovo Golubinci Ugrinovci Bečmen Stari Slankamen Surduk Martonoš Pačir Sombor Mol Drljan Kula Srbobran Bačko Gradište Deronje Despotovo Gospođinci Đurđevo Kać Rumenka Bačka Palanka Begeč Gardinovci Đala Banatsko Aranđelovo Kikinda Radojevo Novo Miloševo Srpska Crnja Novi Bečej Botoš Sakule Crepaja Sefkerin Dolovo Pančevo Omoljica Kovin Deska [1]
  3. Ȉmam mȅrdevine, mògu s pòpet nà tavan. Šimanovci [1]
  4. Dȍnela sam mȅrdevine is komšìluka. [3] [4] [5] [6] [7] [8] Stari Slankamen Bačinci Subotica Turija Nadalj Čurug Ravno Selo Zmajevo Gospođinci Žabalj Đurđevo Mošorin Kać Novi Sad Begeč Kovilj Titel Novi Kneževac Bašaid Ilandža Crepaja Batanja [1]
  5. Za kònje òbično se mȅtu mȅrdevine. Nàpravi se tàko pa se gȍre bȃci. Ȍnda ȕveče im se tȗ nàvūra. Ȍnda òni tȗ — širìne se ùdarīdu kȍlko mȍže njúšku da tȕri da jȅde, ìzvlāči. Tȏ kȃžemo mȅrdevine. [2] Bukovac Čortanovci Gospođinci Bačka Palanka Đala Sanad Mokrin Novo Miloševo Itebej Žitište Jaša Tomić Botoš Perlez Dolovo [1]
  6. Stȁvi kȍnjima sȇna u mȅrdevine. Laćarak [1]
  7. Merdevine se obese za konje više glave, a za ovce stave se dole. [9] [1]
  8. Mȅrdevine u štálog što se mȅte sȇno, tùlaja. [4] Bašaid [1]
  9. Sam mèto baš onòmad nȍve mȅrdevine, sȁd mi níje brȉga da će mȃrva da òstane gládna. [7] [10] Neuzina Višnjićevo Bačinci Čerević Sremska Kamenica Krušedol Turija Čurug Ravno Selo Gospođinci Žabalj Tovariševo Đurđevo Begeč Futog Banatsko Aranđelovo Novi Kneževac Mokrin Kumane Melenci [1]


Sinonimi:

  1. letre, lotra, lestve, skalin [1]
  2. žagre [1]
  3. sedalo [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 163.
  4. 4,0 4,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 66, 452. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta." je zadan više puta s različitim sadržajem
  5. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 8, 77, 173.
  6. Sofija Rakić-Miloradović, Izveštaj o dijalektološkom istr. živanju govora Batanje. — ESM, 3, 2001, 43—51, str. 45.
  7. 7,0 7,1 Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.
  8. Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  9. Anđelka Petrović, Pastirska terminologija Bukovca (rukopis diplomskog rada).
  10. Žarko Bošnjaković, Pastirska terminologija Srema. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1985, 174 str.

Napomene[uredi]