marama

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /mǎrama/
  • Hifenacija: ma‧ra‧ma

Imenica[uredi]

màrama f (ćirilica ма̀рама)


Oblici:

  1. marȁma, màrama [1]


Značenja:

  1. Četvrtast ili trouglast komad tkanine za pokrivanje glave, vrata ili leđa. [1]
  2. Vunena marama kojom se zimi povezuje glava. Vršac[1]
  3. Velika marama kojom se pokrivaju pleća, obično tako što se ukrsti preko grudi i veže na leđima. Jasenovo[1]
  4. Marama od tanke, meke tkanine (obično svile, pamuka i sl.). [1]
  5. Posebno čuvani predmeti koji su se koristili samo kada se ide kod kuma u goste da bi mu se spakovao tal, deo koji mu pripada za Božić i Uskrs. [1]


Primeri:

  1. Kada se postavi prvi rog na krovu, na njemu se zakuje klincima zelena grančica nekog drveta, najčešće vrbova, na koju se okače „darove” koje je gazda pripremio za majstore (za svakog majstora jedna „marama” ili „peškir”). [2] [3] Krašovo Senpeter Lupak Vodnik Klokotič Ravnik Jabalče Nermiđ [1]
  2. Glȃvu tàko vȇžedu, màramu, pa oko pȗnđe. [4] [5] [6] Tomaševac Bačinci Laćarak Beška Dobrinci Šimanovci Sombor Deronje Mol Đurđevo Novi Sad Vilovo Novo Miloševo Kumane Elemir Farkaždin Sefkerin Izbište Bata [1]
  3. Idémo u cȓnim màramama na Vèliki pétak. Laćarak [1]
  4. A òni obúčeni, bȍže, na mòmku čȉzme dò kolēna, sȍmotski kapúti, pa astràgānske krágne, a nà njōj svìlena màrama, òna što dúbi onàko, téška, járka, a na njèmu šùbara. Kula [1]
  5. Na glávi marȁme. Vršac Banatska Palanka [1]
  6. Dèlīnske màrame su bíle za svèčano. Novi Sad [1]


Sinonimi:

  1. povezača [1]



Deklinacija[uredi]

Reference[uredi]

  • marama” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Ivana Lovrenski, Leksika pojedinih običaja i narodnih verovanja u govoru Srba u Velikom Senpetru (rukopis diplomskog rada).
  3. Mihaj N. Radan, Obredi, verovanja i običaji Karaševaka vezani za izgradnju kuće. — Glasnik Etnografskog instituta SANU, knj. XLIX , Beograd, 2000, 91—99, str. 95.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 113, 340.
  5. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 452.
  6. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 134, 137, 139.