metati mećati

Izvor: Wiktionary

metati mećati

metati mećati (srpskohrvatski, ćir., метати мећати)[uredi]

Glagol[uredi]

metati mećati (ćirilica метати мећати) Šablon:prel Šablon:neprel

Kategorije:

rib.trp.


Oblici:

  1. mȅtem, mjȅtem [1]
  2. -em [1]


Značenja:

  1. Postavljati, smeštati, polagati na neko mesto, u nešto. [1]
  2. Podizati (nadgrobni spomenik). [1]
  3. Naročito pripremati, konzervirati za zimu (voće, povrće i sl.). [1]
  4. Postaviti, smestiti, položiti na neko mesto, u nešto. [1]
  5. Predati, uložiti (o novcu). [1]
  6. Postaviti u neko zvanje, na neki položaj, dužnost i sl. [1]


Primeri:

  1. Mi pečemo kolači i rakiju i onda mećemo grci (grnce — lonce) na prosit (vatra). [2] Krašovo [1]
  2. Vȉše smo i próje mèćali ù lebac. Begeč [1]
  3. Ȍnda tȍ se lȅti mèćalo u ladòvinu. [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] Lovra Morović Berkasovo Višnjićevo Neštin Martinci Čalma Čerević Ledinci Sremska Kamenica Karlovčić Inđija Stari Slankamen Sombor Deronje Silbaš Gospođinci Šajkaš Novi Sad Vilovo Srpski Krstur Banatsko Aranđelovo Sanad Mokrin Kikinda Padej Novo Miloševo Srpska Crnja Novi Bečej Itebej Međa Melenci Žitište Elemir Šurjan Boka Neuzina Tomaševac Farkaždin Ilandža Sefkerin Čip Deska Senpeter [1]
  4. A nȉšta nísmo mèćali, ni òraje, nȉšta, nȉšta, sàmo s mȅdom. Beška [1]
  5. Kad mi búknulo ȍko, sam mèćala nȅki ùmšlag od nȅke tráve što mi dála jèdna bȁba, kȏ znȃ kòjā je tȏ tráva, al za trȋ nèdelje me prèšlo. Jaša Tomić [1]
  6. Ìmala sam jȃ mȕstre dȅvet što sam mȅćala, dȅvet bóje, mislim, onàko stȃre, svȅ drȕge i drȕge. Veliki Gaj [1]
  7. Óna sprȅmila žȉto za sȅme, mȅtla ga u krȅč, prȅ se mećȁlo u krȅč i u plȃvi kȁmen. Vršac [1]
  8. Ònaj kočìjāš ìzvādi, pa ȕpola céne pȁre dȃ, a jȁ samo pȁre ù džep mȅćem. Bečej [1]
  9. Mȅće pèškīr na tȁj štȃp. Laćarak [1]
  10. Ȍndak preko tȏg mȁma mȅće čàršav. Beška [1]
  11. Kada ìdem nȁpolje, ȍnda mȅtem tȕ klȉnōva, mȅćem dróta, mȅtem svȅ. [3] [5] [6] [10] Đala Bačinci Vojka Čenej Tovariševo Padej Bašaid Zrenjanin Tomaševac Dobrica [1]
  12. Mȅćāj ga. [5] Farkaždin [1]
  13. Mȅće u ćèlije, ȏn sȁzre. Novi Karlovci [1]
  14. On sedi i meća u peć drva  ; pčel. [11] Čenej [1]
  15. Njègovu bùrmu skȋda, mȅća mèni, a mòju njèmu. Laćarak [1]
  16. Kad je jáka pȁša, pčȅle mèćēdu mȇd u trùtovsko léglo  ; rib. [12] Bočar Erdevik Vizić Čerević Irig Obrež Jakovo Subotica Sivac Srbobran Čurug Deronje Despotovo Žabalj Tovariševo Futog Gardinovci Đala [1]
  17. Kad je voda velika... ondak u ritu tamo mećemo [vrške], po barama. Novi Sad [1]
  18. To je [čun] zgodnije za ribara, znate, nego čamac, jel čamcom ne može [vrške] mećati. [13] Gardinovci [1]
  19. Mȅće spȍmenik njègovim sȋnu. [6] Boka [1]
  20. Mȅćem dȕmsta zȁ zīmu. Kać [1]
  21. Pàpriku smo mèćali. Novi Sad [1]
  22. Mȅćalo se pàprike, paradȁjza zèlena. Buđanovci [1]
  23. Zàto su mètili tȏ slȅme, da se tȅ grèdice ne ìzvījadu. Đala [1]
  24. Kćȋ mi u Beògrad ȉma jerèbicu: nàgūradu — kȁo žíva; ȍči je mètili od đerdána. [5] [6] [7] [14] [3] Novo Miloševo Gospođinci Banatsko Aranđelovo Kikinda Novo Miloševo Srpska Crnja Bašaid Novi Bečej Itebej Melenci Farkaždin Deska [1]
  25. Znȃm da smo dvȇ gȕske u pàsūlj mètile. Sombor [1]
  26. Pa su métili u védru jȁbuku. [14] Deska [1]
  27. I jȃ, šȁšava, mȅtem šólju i tànjīr nȁ kraj astála jebo je nèko víko u àvliji i kad sam dòšla — ono pȁlo i svȅ se razlúpalo. Jaša Tomić [1]
  28. Ȍnda smo mètli òve pomòtnice što se nòsilo nȅkad sȇno. [5] [7] [3] [9] Lovra Obrež Martonoš Sombor Kula Deronje Gospođinci Čenej Žabalj Kać Begeč Đala Srpski Krstur Novi Kneževac Sanad Mokrin Padej Kikinda Novo Miloševo Srpska Crnja Bašaid Novi Bečej Itebej Međa Kumane Melenci Žitište Elemir Šurjan Zrenjanin Aradac Boka Neuzina Konak Tomaševac Orlovat Farkaždin Čenta Deska Senpeter Varjaš [1]
  29. Sȁd mȍžeš ako hȍćeš mètuti u zamrzìvāč. Novi Sad [1]
  30. Mètla kòd njē u frižìdēr. Sremska Kamenica [1]
  31. Tȏ mȅte na motovȉlo i na čékrk sȗče cȇvi. [15] Izbište Pavliš Batanja [1]
  32. Jorgíne sam mȅtla u one dȃlije, jorgíne, nȅke se zòvu dȃlije a nȅke jorgíne, tàko ȉma dvȅ vŕste. Veliki Gaj [1]
  33. Dȉ je krȃj stȁje, tȕ je tàko mȅto da nè mož da pròlazi mòja živìna. Šimanovci [1]
  34. Óna sprȅmila žȉto za sȅme, mȅtla ga u krȅč, prȅ se mećȁlo u krȅč i u plȃvi kȁmen. Vršac [1]
  35. Mláda sam bíla, nísam tȅla šprícati, šprȉc ònāj na léđa mȅtuti. Bačinci [1]
  36. Dȉ da vi mȅtem. Kruščica [1]
  37. Mȅtne se [u česnicu] zȑno pasúlja, zȑno kukurȕza. Banatska Palanka Jasenovo Vračev Gaj Gaj [1]
  38. Posle podne ih [vrške] metne. [13] Bačko Gradište [1]
  39. Pečenjka se metne pod cast (vršljak). Krašovo [1]
  40. I frȉško slȍmim [kukuruz], pa mȅtem nà vatru. [5] [11] [2] Kalaz Čerević Beška Bečej Silbaš Tovariševo Obrovac Bačka Palanka Vršac Bavanište Gaj Bata Čenej [1]
  41. Kad nas òkūpa, òna nȃs mȅte u kòlēvku. Laćarak [1]
  42. Ȍbičaj je bȉo da se bȃca [venac] i na kàpiju da se mȅte. Pomaz [1]
  43. Meto sam novce u banku. Crvena Crkva [1]
  44. Da ga mȅtete ù službu. [6] Itebej [1]


Izvedene reči:

  1. [[met[n]uti]] [1]


Sinonimi:

  1. ostaviti, mećavati [1]
  2. ostaviti [1]


Izrazi:

  1. metuti kȑs na nešto ("ne računati više s nečim"; "Méti na tȏ kȑs"). Vršac [1]
  2. metuti lokot na usta ("ćutati"). Vršac [1]
  3. metnuti ("čvrsto jamčiti za nekoga"). Sombor Novo Miloševo Vršac [1]
  4. metuti krs na nešto ("ne računati više s nečim"; "Méti na tȏ kȑs"). Vršac [1]
  5. met ("biti na nečijoj savesti"). [1]
  6. Mètati na vágu ("procenjivati, odmeravati"). Sombor [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 1,38 1,39 1,40 1,41 1,42 1,43 1,44 1,45 1,46 1,47 1,48 1,49 1,50 1,51 1,52 1,53 1,54 1,55 1,56 1,57 1,58 1,59 1,60 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 Jovan Živojnović, Krašovani — beleške, narodni običaji i primeri jezika. — LMS, 242, 1907, 42—67, str. 51.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 145, 162. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  4. Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 357.
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 5,5 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 53, 116, 121, 151, 159. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam." je zadan više puta s različitim sadržajem
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 226, 227. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta." je zadan više puta s različitim sadržajem
  7. 7,0 7,1 7,2 Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 11, 118, 198. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  8. Miroslav Nikolić, Neke osobine srpskog govora u Čipu kod Budimpešte. — JF, H£IH, knj. HII, 1993, 137—153, str. 149.
  9. 9,0 9,1 Svetlana Malin-Đuragić, Ćurčijski zanat u Kovilju (rukopis).
  10. Aleksandar R. Stefanović, Dečije igre u severnom Banatu. — Rad, 23—24, 1974—1978, 77—109, str. 102.
  11. 11,0 11,1 Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  12. Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  13. 13,0 13,1 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  14. 14,0 14,1 Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske. — ESM, 3, 2001, 52—67, str. 63, 64. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske." je zadan više puta s različitim sadržajem
  15. Sofija Rakić-Miloradović, Izveštaj o dijalektološkom istr. živanju govora Batanje. — ESM, 3, 2001, 43—51, str. 44, 49.

Napomene[uredi]