moba

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /mǒːba/
  • Hifenacija: mo‧ba

Imenica[uredi]

móba f (ćirilica мо́ба)


Oblici:

  1. móba [1]
  2. mȍba, móba [1]


Značenja:

  1. Narodni običaj u kojem susedi (pretežno mladež) dobrovoljnim radom pomažu drugim susedima u obavljanju obimnijih i hitnijih seoskih poslova. [1]
  2. Učesnici u takvom radu, mobari. [1]


Primeri:

  1. Nekada se žetva obavljala mobom, većinom od rođaka. [2] [1]
  2. U toku ove nedelje ne ide se na mobu [EIS 99]. [1]
  3. I kod jarkovačkih Srba ima mobe, koja može da se saziva za razne poslove a najviše za žetvu. [3] Jarkovac Berkasovo Laćarak Čerević Kikinda [1]
  4. Svȉ što su rádili na móbu — i mȃjstori, kȕvarice. [4] [5] [6] [7] Banatska Palanka Martinci Ledinci Pavlovci Boljevci Jakovo Beška Subotica Mol Turija Čurug Ravno Selo Zmajevo Gospođinci Žabalj Đurđevo Kać Begeč Mokrin Novo Miloševo Jaša Tomić Šurjan Boka Neuzina Orlovat Čenta Ivanda [1]
  5. Skȕpi se mȁlo rodbìna, ko vȍle tȏ da rȃdi níje bílo ȍnda kàsapin da ìde da rȃdi, nègo móba. Čenej [1]
  6. Kad se žȅtva svȓši, ȍnda se vȍzi, nàstaje vòzidba, móba — tȉ kod mène, jȁ kod tèbe. Šimanovci [1]
  7. Kada bi po svršenom poslu u polju stigli u selo, dočekali bi na ulici mobu, tj. mobaše, i pljusnuli bi vodom i kola i mobaše. [2] [1]
  8. Žȉto se kòsilo sȓpom, kòsōm, i donèsē se na kámare, ȍnda ìde vr̀šaća màšina, a òpet se skȕpi móba da tȁmo pòmogne da se rȃdi oko màšine. Kula [1]
  9. Dòtični gȁzda skȕpi drúštvo, móbu. Tomaševac Begeč [1]
  10. Ako tȁ kȕća trȅb da se pòruši, ȍnda se tȍ skȕpi móba. Bačinci [1]
  11. Mȏra da skȕpi mȍbu — idémo da mu pomȍgnemo. Vršac [1]


Sinonimi:

  1. klaka, tlaka [1]


Izrazi:

  1. Ìći u/namóbu. — Ȍnda smo ìšli na móbu ("Ȍnda smo ìšli na móbu"). Jaša Tomić Turija Čurug Ravno Selo Gospođinci Žabalj Šurjan Boka Neuzina [1]



Deklinacija[uredi]

Reference[uredi]

  • moba” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 Sofija Dimitrijević, Etnološka istr. živanja u okolini Sombora. — Rad, 18—19, 1969—1970, 83—100, str. 87.
  3. Milenko S. Filipović, Različita etnološka građa iz Jarkovca (u Banatu). — ZDN, 11, 1955, 81—117, str. 104.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 70, 276.
  5. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 246, 418.
  6. Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.
  7. Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 241, 309.