oružati
Izgled
Srpskohrvatski
[uredi]Izgovor
[uredi]- IPA: /orǔʒati/
- Hifenacija: o‧ru‧ža‧ti
Glagol
[uredi]orùžati (ćirilica ору̀жати) nesvrš.
Šablon:prel Šablon:neprel
Oblici:
- Snabdevati oružjem, naoružavati. [2] Gospođinci[1]
Konjugacija
[uredi] Konjugacija glagola oružati
| Infinitiv: oružati | Glagolski prilog sadašnji: orùžajūći | Glagolski prilog prošli: - | Glagolska imenica: orùžānje | ||||
| Broj | Jednina | Množina | |||||
| Osoba | 1. | 2. | 3. | 1. | 2. | 3. | |
| Glagolski oblici | ja |
ti |
on / ona / ono |
mi |
vi |
oni / one / ona | |
| Prezent |
oružam | oružaš | oruža | oružamo | oružate | oružaju | |
| Budućnost |
Futur I. |
oružat ću1 oružaću |
oružat ćeš1 oružaćeš |
oružat će1 oružaće |
oružat ćemo1 oružaćemo |
oružat ćete1 oružaćete |
oružat će1 oružaće |
| Futur II. |
budem oružao2 | budeš oružao2 | bude oružao2 | budemo oružali2 | budete oružali2 | budu oružali2 | |
| Prošlost |
Perfekt |
oružao2 sam | oružao2 si | oružao2 je | oružali2 smo | oružali2 ste | oružali2 su |
| Pluskvamperfekt |
bio sam oružao2 | bio si oružao2 | bio je oružao2 | bili smo oružali2 | bili ste oružali2 | bili su oružali2 | |
| Imperfekt |
oružah | oružaše | oružaše | oružasmo | oružaste | oružahu | |
| Kondicional I. |
oružao2 bih | oružao2 bi | oružao2 bi | oružali2 bismo | oružali2 biste | oružali2 bi | |
| Kondicional II. |
bio bih oružao2 | bio bi oružao2 | bio bi oružao2 | bili bismo oružali2 | bili biste oružali2 | bili bi oružali2 | |
| Imperativ |
- | oružaj | - | oružajmo | oružajte | - | |
| Glagolski pridjev radni |
oružao m. / oružala f. / oružalo n | oružali m. / oružale f. / oružala n | |||||
| Glagolski pridjev trpni |
oružan m. / oružana f. / oružano n | oružani m. / oružane f. / oružana n | |||||
| 1 Standardni hrvatski zapis; ostali veži klitiku na infinitivnu osnovu. 2 Za muški rod; u slučaju vršitelja radnje ženskog ili srednjeg roda koristi se ženski odnosno srednji rod glagolskog pridjeva radnog i pomoćnog glagola. | |||||||
Reference
[uredi]- „oružati” u Hrvatskom jezičnom portalu
- ↑ 1,0 1,1 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
- ↑ Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 186.