oružati
Srpskohrvatski[uredi]
Izgovor[uredi]
- IPA: /orǔʒati/
- Hifenacija: o‧ru‧ža‧ti
Glagol[uredi]
orùžati (ćirilica ору̀жати) nesvrš.
Šablon:prel Šablon:neprel
Oblici:
Značenja:
- Snabdevati oružjem, naoružavati. [2] Gospođinci[1]
Konjugacija[uredi]
Konjugacija glagola oružati
Infinitiv: oružati | Glagolski prilog sadašnji: orùžajūći | Glagolski prilog prošli: - | Glagolska imenica: orùžānje | ||||
Broj | Jednina | Množina | |||||
Osoba | 1. | 2. | 3. | 1. | 2. | 3. | |
Glagolski oblici | ja |
ti |
on / ona / ono |
mi |
vi |
oni / one / ona | |
Prezent |
oružam | oružaš | oruža | oružamo | oružate | oružaju | |
Budućnost |
Futur I. |
oružat ću1 oružaću |
oružat ćeš1 oružaćeš |
oružat će1 oružaće |
oružat ćemo1 oružaćemo |
oružat ćete1 oružaćete |
oružat će1 oružaće |
Futur II. |
budem oružao2 | budeš oružao2 | bude oružao2 | budemo oružali2 | budete oružali2 | budu oružali2 | |
Prošlost |
Perfekt |
oružao2 sam | oružao2 si | oružao2 je | oružali2 smo | oružali2 ste | oružali2 su |
Pluskvamperfekt |
bio sam oružao2 | bio si oružao2 | bio je oružao2 | bili smo oružali2 | bili ste oružali2 | bili su oružali2 | |
Imperfekt |
oružah | oružaše | oružaše | oružasmo | oružaste | oružahu | |
Kondicional I. |
oružao2 bih | oružao2 bi | oružao2 bi | oružali2 bismo | oružali2 biste | oružali2 bi | |
Kondicional II. |
bio bih oružao2 | bio bi oružao2 | bio bi oružao2 | bili bismo oružali2 | bili biste oružali2 | bili bi oružali2 | |
Imperativ |
- | oružaj | - | oružajmo | oružajte | - | |
Glagolski pridjev radni |
oružao m. / oružala f. / oružalo n | oružali m. / oružale f. / oružala n | |||||
Glagolski pridjev trpni |
oružan m. / oružana f. / oružano n | oružani m. / oružane f. / oružana n | |||||
1 Standardni hrvatski zapis; ostali veži klitiku na infinitivnu osnovu. 2 Za muški rod; u slučaju vršitelja radnje ženskog ili srednjeg roda koristi se ženski odnosno srednji rod glagolskog pridjeva radnog i pomoćnog glagola. |
Reference[uredi]
- „oružati” u Hrvatskom jezičnom portalu
- ↑ 1,0 1,1 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
- ↑ Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 186.