rȋs
rȋs
rȋs (srpskohrvatski, ćir., ри̑с)[uredi]
Značenja:
Primeri:
- Kòmēncija je drȕgo, a rȋs je drȕgo — rȋs je kad vŕšu. [2] Nadalj [1]
- Ȍnda sam ìšla pa sam rádila rȋs — kao žȉto. Bačko Petrovo Selo [1]
- Sȅćam se lȍšog rȋsa tȇ gȍdine; žȉto slȁbo ròdilo, a mȋ kȍsimo po ònoj toplòti, bȍžija zvézda upèkla. Šurjan [1]
- I ȍndak kad bȉde gòtov gȁzda s vr̀šidbom, ȍndak tȁj rȋs ìzmeri bàndigazda. [3] [4] [5] [6] [2] Tomaševac Bačinci Laćarak Subotica Čurug Gospođinci Žabalj Mošorin Kać Begeč Kovilj Titel Srpski Krstur Novi Kneževac Novo Miloševo Itebej Melenci Kovin Čenej Ivanda [1]
Reference[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
- ↑ 2,0 2,1 Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
- ↑ Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 82, 84.
- ↑ Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 452.
- ↑ Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 141.
- ↑ Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).