raonik

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /raǒniːk/
  • Hifenacija: ra‧o‧nik

Imenica[uredi]

raònīk m (ćirilica рао̀нӣк)


Oblici:

  1. rȁonik, rȁonīk [1]


Značenja:

  1. Oštri metalni deo pluga koji pri oranju seče zemlju. [1]


Primeri:

  1. Tako su kovači „kovali” raonike i motike pojedinim svojim mušterijama preko cele godine. [2] [3] Jarkovac Čerević Mol Čenej Jasenovo [1]
  2. Plug se sastojao iz gredelja (drveni ili gvozdeni), raonika, daske, crtala i kolečki. [4] Ostojićevo [1]
  3. Trȅba rȁno ùstati, rȁonīke pokòvati. [5] [6] Bačinci Susek Sviloš Subotica Čurug Ravno Selo Zmajevo Gospođinci Žabalj Begeč Kikinda Novi Bečej Taraš [1]
  4. Tȇ dȁske od plȕga, tȏ su čèlične, rȁonīci su čèlični, tȗ smo sàmo vŕšili ȕsluge búšēnja i pòstavljānja. A ȅvo, sȁd je dòšlo vréme, sȁd nàpravim rȁonik skrȏz. Kovilj [1]
  5. Ako ȍš da ti plȕg dòbro ȍre, mȏraš pòdesiti rȁonik. Bačinci Laćarak Kać Kovin [1]
  6. Ȍndak je gláva i tȁj rȃvnik — kòvāč òtkuje. [1]
  7. Pȍčnē se da se ȍre od sklàda jèdnog, ìsterā se na léniju i kad dȏđe do lénije, ìzvrne se plȕg, da nè ore rȃvnik pȗt, i dȏđe do drȕgog sklàda. [7] Kumane [1]
  8. Kad sam tȅvo da kȗpim nȍvi rȃvnik, sȋn je kázo nè treba, a sȁd se naš istúpio, nè mož da se ȍre i sȁd zȃjmimo. Jaša Tomić [1]
  9. Ȍre na rȃvnik. [5] [8] [9] [10] Tomaševac Žabalj Kać Titel Banatsko Aranđelovo Novo Miloševo Bašaid Itebej Međa Boka Perlez Dobrica Farkaždin Čenta Izbište Batanja Ivanda [1]


Sinonimi:

  1. lèmeš [1]



Deklinacija[uredi]

Reference[uredi]

  • raonik” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Milenko S. Filipović, Različita etnološka građa iz Jarkovca (u Banatu). — ZDN, 11, 1955, 81—117, str. 104.
  3. Sofija Dimitrijević, Etnološka istr. živanja u okolini Sombora. — Rad, 18—19, 1969—1970, 83—100, str. 86.
  4. Milivoje Milosavljević, Etnološka građa o Srbima u Ostojićevu. — Rad, 26, 1980, 141—165, str. 143.
  5. 5,0 5,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 110, 273. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam." je zadan više puta s različitim sadržajem
  6. Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.
  7. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 139.
  8. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 277, 339, 356.
  9. Sofija Rakić-Miloradović, Izveštaj o dijalektološkom istr. živanju govora Batanje. — ESM, 3, 2001, 43—51, str. 45.
  10. Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.