roj

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /rôːj/
  • Hifenacija: roj

Imenica[uredi]

rȏj m (ćirilica ро̑ј)


Kategorije:

ob.


Oblici:

  1. rȍj [1]


Značenja:

  1. Skup pčela koje su se izlegle od jedne matice u istoj košnici i čine posebnu zajednicu. [1]
  2. Roj koji se drugi izroji. [1]
  3. Roj koji je izašao na Đurđevdan. [1]
  4. Roj koji je izašao na Duhove. [2] Sombor Bočar[1]
  5. Isto. [2] Margita Kovin[1]
  6. Roj koji je izašao na Svetog Iliju. [2] Kovin[1]
  7. Roj koji je izašao u maju. [1]
  8. Roj koji se prvi izroji. [1]
  9. Isto. [2] Pećinci Pačir Despotovo Zmajevo[1]
  10. Roj koji je izašao na Spasovdan. [2] Sombor Bočar Melenci[1]
  11. Roj koji se treći po redosledu izroji. [1]
  12. Gomila, mnoštvo insekata u letu. [1]


Primeri:

  1. Izroȉo se rȏj. [3] [4] [5] [6] [2] Izbište Jamena Vašica Morović Bačinci Kukujevci Erdevik Neštin Vizić Divoš Susek Laćarak Sviloš Sremska Mitrovica Čerević Bešenovo Klenak Jarak Ruma Irig Sremski Karlovci Obrež Pećinci Karlovčić Novi Karlovci Jakovo Subotica Verušić Žednik Pačir Svetozar Miletić Sombor Mol Sivac Bačko Petrovo Selo Bački Brestovac Kula Vrbas Srbobran Bačko Gradište Čurug Despotovo Deronje Zmajevo Gospođinci Bođani Žabalj Tovariševo Mošorin Kać Futog Gardinovci Đala Srpski Krstur Banatsko Aranđelovo Novi Kneževac Mokrin Iđoš Kikinda Bočar Radojevo Novo Miloševo Srpska Crnja Bašaid Novi Bečej Itebej Međa Elemir Jaša Tomić Zrenjanin Boka Konak Tomaševac Plandište Margita Farkaždin Idvor Veliko Središte Ilandža Vršac Čenta Alibunar Debeljača Sefkerin Kruščica Dupljaja Dolovo Bela Crkva Bavanište Dubovac Omoljica Kovin [1]
  2. Rȏj se dáje, ne pròdāje. [2] Novi Karlovci [1]
  3. I kad bȕdu već òve mláde mȁtice da se izlégu, stȃra mȁtica ìzlazi sa rȍjom, a mláda òstaje. [6] Melenci [1]
  4. Ako je rȍj jáki, propȕstu jȍš nȅku pčȅlu. Izbište [1]
  5. Drȕgi rȏj ìzlazi posle dȅvet dána. [2] Čenta Vizić Klenak Ruma Pačir Bođani Tovariševo Gardinovci Srpska Crnja Melenci Boka Konak Margita Alibunar Izbište Dolovo [1]
  6. Drȕgi rȏj kad se rȍji, kad izȋđe mlȍgo mȁtica, većȉnom po pódne, od dvȃ do čȅtir sȃta. [2] Veliko Središte [1]
  7. Đùrđevski rȏj, tȏ je nȃjbolji rȏj, ròjevi su dòbri do Pètrovdȃna. [2] Obrež Pećinci Bočar Melenci Margita [1]
  8. Màjski ròjevi nȃjbolji pr̀venci, nȃjjači, mògū se sprȅmiti do zíme da prezíme sámi. [2] Despotovo Pećinci Pačir Zmajevo [1]
  9. U pȓvim rȍju nȉkad nȇma mláde mȁtice. [2] Melenci Jarak Jakovo Tovariševo Gardinovci Srpski Krstur Margita Veliko Središte [1]
  10. Posle dvȃ dȃna kȍšnica pȕsti i trȅći rȏj, òpet sa mládim mȁticama. [2] Melenci [1]
  11. Trȅći rȏj je kòji ìzlazi trȋ dȃna posle drȕgog rȍja. [2] Čenta Subotica Svetozar Miletić Gardinovci Idvor Veliko Središte Vršac Izbište Dupljaja Bela Crkva [1]


Izrazi:

  1. pčel Bácati ˜ ("rojiti se (o pčelama)"). Idvor [1]



Deklinacija[uredi]

Reference[uredi]

  • roj” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 2,13 Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 1666.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 16.
  5. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 97.
  6. 6,0 6,1 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 147. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine." je zadan više puta s različitim sadržajem