sȑpski
sȑpski
sȑpski (srpskohrvatski, ćir., ср̏пски)
[uredi]Prilog
[uredi]sȑpski (ćirilica ср̏пски)
Oblici:
Značenja:
- Koji se odnosi na Srbe i Srbiju. [1]
- Manji nakovanj za otkivanje kose. [1]
- Kuća bez trema koja je užom stranom okrenuta prema ulici. [1]
- Crveni obojci. [1]
- Vrsta ćilima. [1]
- Tkano belo platno bez šara. [2] Čenej[1]
- Tanko, fino belo platno s gušće tkanim uspravnim prugama. [1]
- Način pletenja mreže sa jednim provlačenjem igle kroz petlju. [1]
- Na način Srba; svojstven Srbima, kao Srbi. [1]
- Srpski jezik. [1]
Primeri:
- Sȑpske dèvōjke trȃži. [3] [4] Pomaz Pačir Deronje [1]
- Ȉma bȁbica sȑpska, ȉma bȁbica nčmaĺka. Sȑpska bȁbica je na kóĺiău, ůdari se u zčmlji i tŕko se kűje (góre je gvó˙đe pűpĺasto na kňje se kűje). Ako se kűje na sȑpsku bȁbicu, kňsa ňstaje na kňsište (ne mńra kňsa da se skţda sa kȍsišteta). [5] Jaša Tomić [1]
- U Jarkovcu takvu kuću sa tremom (konkom) i vratima sa ulice u taj trem zovu „nemačkom" ili „švapskom" kućom, a „srpskom kućom" zovu kuću bez trema. [6] Jarkovac [1]
- Već u Karašovu sam imao prilike da razgledam lepe primerke očuvane kitnjaste nošnje (bela i „srpska" objala). [7] Krašovo [1]
- A za južni Banat karakteristični su ćilimi koji nose ime „sloboda" ili „srpska sloboda", ćilimi koji u sredini imaju veliko jednobojno pravougaono polje. [8] [1]
- Lȅbarica je za lȅbac, od kùdelje il od sȑpskog plátna. [9] [10] [11] Čortanovci Beška Jaša Tomić Šurjan Boka Neuzina Dolovo [1]
- Sȑpsko plètēnje ti je ȉsto kȍ i švȁpsko, sàmo ȉma smíce. [12] Kovilj [1]
- Lȇpa príja úme u rumȗnski i sȑpski da ȉgra. Pavliš Boka Farkaždin [1]
- Govòrio je čȉsto sȑpski. Žabalj [1]
Reference
[uredi]- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
- ↑ Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
- ↑ Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 9, 35, 36.
- ↑ Miroslav Nikolić, Neke osobine srpskog govora u Čipu kod Budimpešte. — JF, H£IH, knj. HII, 1993, 137—153, str. 139.
- ↑ Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 166.
- ↑ Milenko S. Filipović, Različita etnološka građa iz Jarkovca (u Banatu). — ZDN, 11, 1955, 81—117, str. 89.
- ↑ Jovan Živojnović, Kroz južni Banat (putničke beleške i razmišljanja). — LMS, 255, 1909, 37—64, str. 63.
- ↑ Milenko S. Filipović, Vojvođanski ćilimi u narodnim običajima. — ZDN, 2, 1951, 75—82, str. 77.
- ↑ Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
- ↑ Rajko R. Nikolić, Šajkaška narodna nošnja. Srpske narodne nošnje u Vojvodini. Novi Sad (Matica srpska), 1953, 57—75, str. 60.
- ↑ Mirjana Maluckov, Nošnja Pančeva i okoline, Novi Sad (Matica srpska), 1995, 101 str, str. 14.
- ↑ Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).