sadžak

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /sâd͡ʒaːk/
  • Hifenacija: sad‧žak

Imenica[uredi]

sȁdžāk m (ćirilica са̏џа̄к)


Kategorije:

pren.


Oblici:

  1. sȁdžāk, sȁdžak, sàdžāk, sȃdžak Itebej [1]
  2. sȁdžāk, sȁdžak [1]


Značenja:

  1. Metalni tronožac nad vatrom na koji se stavlja posuda za kuvanje. [1]
  2. Društvo triju osoba istoga imena. [1]


Primeri:

  1. U nekim kućama zadržan je u upotrebi „sadžak”, taj neizostavni pratilac ognjišta. Sadžak stavljaju u peć, pa na njega tepsiju s hlebom, krompirom ili čim drugim, kad to peku u peći. [2] [3] [4] Jarkovac Čerević [1]
  2. Kada topimo čvarke, kotao postavimo na sadžak. Kovilj [1]
  3. Ȍnda ìde dȉm gȍre, a tȗ ȉma sȁdžāk i na sȁdžāk se stȁvi šérpa i ispod tȍga se lòži. [5] [6] Perlez Vašica Morović Sot Erdevik Martinci Šuljam Hrtkovci Ledinci Šatrinci Obrež Krušedol Prhovo Golubinci Bečmen Boljevci Stari Slankamen Surduk Subotica Martonoš Pačir Sombor Stapar Kula Bačko Gradište Lalić Despotovo Deronje Zmajevo Bođani Tovariševo Kać Novi Sad Bačka Palanka Begeč Banatsko Aranđelovo Novi Kneževac Sanad Mokrin Kikinda Novo Miloševo Srpska Crnja Bašaid Novi Bečej Itebej Taraš Konak Botoš Orlovat Dobrica Sakule Pančevo Lovra [1]
  4. Tȗ je bȉjo sȁdžāk, ògnjīšte i dȉm ìde górena, a tȁmo svȅ gȁravo. Đala [1]
  5. Bȉo je i sȁdžāk nȅki, pa su i nà taj sȁdžāk mètili tu kastrólu. [1]
  6. Ìmali smo i sȁdžak. Pòd njīm se lòži vȁtra i kȕvāmo po cȇli dȃn tȗ jèdnu oràniju. [6] Obrež [1]
  7. Kad nàmēstimo òtvoreno ognjȋšte i upȃlimo vȁtru, ȍnak odozgóre mȅtemo sȁdžak da nè padne kastróla jel lònac i kȕvamo tȗ lȅti svȁšta, zȋmi vȍde za svȋnje il kàzan s vèšom. [5] [7] [6] Jaša Tomić Sremska Rača Neštin Susek Sviloš Sremska Mitrovica Šuljam Jarak Vrdnik Platičevo Čortanovci Golubinci Ugrinovci Bečmen Sombor Bajša Mol Sivac Bečej Srbobran Bačko Gradište Ravno Selo Gospođinci Đurđevo Rumenka Begeč Kovilj Gardinovci Kikinda Radojevo Novo Miloševo Srpska Crnja Bašaid Novi Bečej Melenci Žitište Šurjan Aradac Boka Neuzina Konak Margita Veliko Središte Sakule Vršac Alibunar Uljma Crepaja Sefkerin Jasenovo Kajtasovo Vračev Gaj Deliblato Omoljica Kovin Čenej Ivanda [1]
  8. Dȉ tȃj sȁdžak da mȅtnem plȅk. Laćarak [1]
  9. Ispod sadžaka se loži vatra i to najčešće čapurje, loza i čokanjice. Novo Miloševo Bačinci Turija Begeč [1]
  10. Nȃs trȋ Pȅtra, ȅto sȁdžāk! Novi Sad [1]
  11. Ima nas dva Milana i da je još jedan, bio bi sadžak. Kovilj [1]
  12. Još jedan, pa sadžak. Jasenovo [1]


Sinonimi:

  1. tronožac [1]



Deklinacija[uredi]

Ovoj r(ij)eči nedostaje fleksija.

Reference[uredi]

  • sadžak” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Milenko S. Filipović, Različita etnološka građa iz Jarkovca (u Banatu). — ZDN, 11, 1955, 81—117, str. 91.
  3. Sofija Dimitrijević, Etnološka istr. živanja u okolini Sombora. — Rad, 18—19, 1969—1970, 83—100, str. 97.
  4. Zbirka reči Milutina Ž. Pavlova.
  5. 5,0 5,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 319, 352. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam." je zadan više puta s različitim sadržajem
  6. 6,0 6,1 6,2 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  7. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).