smijeniti

Srpskohrvatski

Izgovor

• IPA: /smijěːniti/
• Hifenacija: smi‧je‧ni‧ti

Glagol

smijéniti (ćirilica смије́нити) svrš.

1. Ovoj r(ij)eči nedostaje definicija. Pomozite i dodajte definiciju, te potom uklonite šablon {{nedostaje-definicija}}.

Konjugacija

Konjugacija glagola smijeniti

Infinitiv: smijeniti		Glagolski prilog sadašnji: -		Glagolski prilog prošli: smijénīvši		Glagolska imenica: -
Broj		Jednina			Množina
Osoba		1.	2.	3.	1.	2.	3.
Glagolski oblici		ja	ti	on / ona / ono	mi	vi	oni / one / ona
Prezent		smijenim	smijeniš	smijeni	smijenimo	smijenite	smijene
Budućnost	Futur I.	smijenit ću1 smijeniću	smijenit ćeš1 smijenićeš	smijenit će1 smijeniće	smijenit ćemo1 smijenićemo	smijenit ćete1 smijenićete	smijenit će1 smijeniće
	Futur II.	budem smijenio2	budeš smijenio2	bude smijenio2	budemo smijenili2	budete smijenili2	budu smijenili2
Prošlost	Perfekt	smijenio2 sam	smijenio2 si	smijenio2 je	smijenili2 smo	smijenili2 ste	smijenili2 su
	Pluskvamperfekt	bio sam smijenio2	bio si smijenio2	bio je smijenio2	bili smo smijenili2	bili ste smijenili2	bili su smijenili2
	Aorist	smijenih	smijeni	smijeni	smijenismo	smijeniste	smijeniše
Kondicional I.		smijenio2 bih	smijenio2 bi	smijenio2 bi	smijenili2 bismo	smijenili2 biste	smijenili2 bi
Kondicional II.		bio bih smijenio2	bio bi smijenio2	bio bi smijenio2	bili bismo smijenili2	bili biste smijenili2	bili bi smijenili2
Imperativ		-	smijeni	-	smijenimo	smijenite	-
Glagolski pridjev radni		smijenio m. / smijenila f. / smijenilo n			smijenili m. / smijenile f. / smijenila n
Glagolski pridjev trpni		smijenjen m. / smijenjena f. / smijenjeno n			smijenjeni m. / smijenjene f. / smijenjena n
1   Standardni hrvatski zapis; ostali veži klitiku na infinitivnu osnovu. 2   Za muški rod; u slučaju vršitelja radnje ženskog ili srednjeg roda koristi se ženski odnosno srednji rod glagolskog pridjeva radnog i pomoćnog glagola.

Reference

• „smijeniti” u Hrvatskom jezičnom portalu