snovati

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /snŏʋati/
  • Hifenacija: sno‧va‧ti

Glagol[uredi]

snòvati (ćirilica снòвaти) nesvrš.

Šablon:prel Šablon:neprel

Kategorije:

pren.


Oblici:

  1. snujem [1]


Značenja:

  1. Pripremati osnovu za tkanje postavljajući pređu na razboj. [1]
  2. Praviti planove, planirati. [1]


Primeri:

  1. Danas se retko snuje pomoću kolenika, pošto je ušla u upotrebu jednostavnija sprava zvana „veliki vitao". [2] [1]
  2. Žene su nekada same pripremale vunu, prele, bojile pređu, navijale, snovale i tkale ( — Kšv) [PČ V 107; JB 52]. [3] [1]
  3. Pȓvo se snȕje tȍ na vȅliko vȉto. Veliki Gaj Novo Miloševo Šurjan Tomaševac Farkaždin [1]
  4. Vȉto se òkrēće, pa se tȏ tàko snȕje. Aradac [1]
  5. U snovanje spada: uvlačenje žica u nite, pa uvlačenje u brdilo i zatezanje početne pređe na brdo. Novo Miloševo [1]
  6. Snovanje kolenikama je vrlo teško i zahteva veliku pažnju. Kada su snovale kolenikama, žene su svu decu odbijale od kuće, jer se kolenike raspoređuju po zemlji na dvorištu i niti se vode katkada po 30 i više metara, prema tome koliko se dugo platno ili šta drugo tkalo. [2] [1]


Izvedene reči:

  1. snovanje [1]


Sinonimi:

  1. snuti [1]



Konjugacija[uredi]

Ovoj r(ij)eči nedostaje fleksija.

Reference[uredi]

  • snovati” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 Sofija Dimitrijević, Etnološka istr. živanja u okolini Sombora. — Rad, 18—19, 1969—1970, 83—100, str. 91.
  3. Milenko S. Filipović, Različita etnološka građa iz Jarkovca (u Banatu). — ZDN, 11, 1955, 81—117, str. 93.