suvača

Izvor: Wiktionary

suvača

suvača (srpskohrvatski, ćir., сувача)[uredi]

Imenica[uredi]

suvača f (ćirilica сувача)

Oblici:

  1. sùvača [1]


Značenja:

  1. Uređaj za mlevenje žitarica, koji pokreću konji; prostor u kom se nalazi taj uređaj. [1]
  2. Uređaj za ceđenje ulja od uljane repice, koji pokreću konji. [1]
  3. Ulje od mlevenog suncokreta. [1]


Primeri:

  1. Rano ujutru opet, čim bi „suvajdžija" (mlinar) otvorio suvaču i došla mušterija na meljavu, evo i gostiju iz najbližih kuća. [2] Pivnice [1]
  2. Suvače su mlinovi koje pokreću konji, dok se mlinski kamen okreće preko prenosnih zupčastih točkova načinjenih od bagremovog drveta. [3] [4] [5] [6] Čenta Jarkovac [1]
  3. I se mlȅlo u sùvaču na kònje. [7] Međa [1]
  4. Suvača je sastavljena od dva velika kamena žrvnja i nju vuku konji. [8] [9] [10] [11] [12] [13] [14] [7] [15] Čenej Martinci Hrtkovci Čortanovci Ugrinovci Bečmen Senta Sombor Mol Turija Nadalj Despotovo Ravno Selo Čurug Silbaš Gospođinci Žabalj Mošorin Kać Rumenka Begeč Šajkaš Kovilj Titel Banatsko Aranđelovo Novi Kneževac Mokrin Kikinda Padej Novo Miloševo Srpska Crnja Novi Bečej Itebej Melenci Aradac Farkaždin Sakule Sefkerin Kovin Ivanda [1]
  5. Sùvača tako sȉtno sàmelje žȉto da bȉde zdrȁvo fȋno brȁšno, se dòbro mȇsi pȍsle. Jaša Tomić [1]
  6. Òno ranȉje u stȃro dȍbo, ȍndak su bíle izìšle sùvače da se mȅlje. Tomaševac [1]


Sinonimi:

  1. valjak [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Gliša Marković, Kako se nekada živelo u Pivnicama. — Rad, 18—19, 1969—1970, 101—110, str. 107.
  3. Sofija Dimitrijević, Etnološka istr. živanja u okolini Sombora. — Rad, 18—19, 1969—1970, 83—100, str. 87.
  4. Duško Petrov, Čenta Leopoldova Čenta. Novi Sad — Zrenjanin, 2002, 253 str, str. 180.
  5. Milenko S. Filipović, Različita etnološka građa iz Jarkovca (u Banatu). — ZDN, 11, 1955, 81—117, str. 88.
  6. Sonja Bajandićeva Jovanović, Teraj kera, lutko moja bela (Vojvođanski rečnik za Panonce-početnike). Novi Sad (Dnevnik), 2007, 149 str.
  7. 7,0 7,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 339. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta." je zadan više puta s različitim sadržajem
  8. Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  9. Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.
  10. Ljiljana Nedeljkov, Geografski termini u Šajkaškoj. — ZFL, HHHIV/1, 1991, 155—160, str. 159.
  11. Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  12. Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 328.
  13. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 11, 15, 35, 105, 126, 128, 173, 224.
  14. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 99, 111, 113, 114, 225.
  15. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).

Napomene[uredi]