zaova
Srpskohrvatski
[uredi]Izgovor
[uredi]- IPA: /zâoʋa/
- Hifenacija: za‧o‧va
Imenica
[uredi]zȁova f (ćirilica за̏ова)
Oblici:
Značenja:
- Muževljeva sestra. [1]
Primeri:
- Zaova je đuvegijina sestra, rođena ili od strica, od uja ka ili od tetke. [1]
- U četvrtak pred venčanje idu mladoženjin otac, stric, tetke (uopšte stariji) i sestra — zapravo zaova, po ruho. Zaova prilikom donošenja ruha (pošto se ide kolima) sedi na jastucima i treba da je vesela. [2] [1]# Ìmām čètir zȁove. Deronje [1]
- Zȁova mi kázala: „A nȁš brȁt lȇp, a tȉ nísi tàko lépa”. [3] [4] [5] [6] [7] Tomaševac Susek Sviloš Berkasovo Vizić Bačinci Čerević Sremska Kamenica Beška Laćarak Sremska Mitrovica Pačir Subotica Silbaš Ravno Selo Turija Mol Gospođinci Đurđevo Begeč Novi Sad Đala Banatsko Aranđelovo Novi Kneževac Mokrin Padej Srpska Crnja Novo Miloševo Bašaid Novi Bečej Kumane Melenci Elemir Jaša Tomić Farkaždin Izbište Deska Batanja Pomaz [1]# Sȕtra će da mi dȏđe zȃova da prȁvimo nȅke koláče. [3] [8] Čenej Jasenovo Ivanda [1]# Ȏn i tȃj zȁovin mȗž kȍpali vìnograd. Vizić [1]
- Bìlo nas čètir jétrove, čètir brȁta, svȅkar, zȁova, zȁovina ćérka. Elemir Sombor [1]# Ȉmam dvȅ zȁave i dvȁ zȅta. Vršac [1]# Bílo nas je dȅsetoro ù kuću dok se mòje zȃve nísu pȍudale. Jaša Tomić [1]
- Ȍvo mojoj zȃvi, ȍvo mojoj mȁmi — i tȁko namȇnemo i poljȗbimo sve i tȁko svȁkim namȇnemo i dámo im. Vršac [1]
- Ȍna mȍže da povedȅ i njȇnog brȁta i snȁju ili zȃvu i zȅta, pȕna kȍla, pȕne tȁrnice. [3] Izbište Srpska Crnja Melenci Neuzina Boka Šurjan Farkaždin Jasenovo Crvena Crkva [1]
Izvedene reči:
Deklinacija
[uredi] deklinacija imenice zaova
| jednina | množina | |
|---|---|---|
| nominativ | zaova | zaove |
| genitiv | zaove | zaova |
| dativ | zaovi | zaovama |
| akuzativ | zaovu | zaove |
| vokativ | zaovo | zaove |
| lokativ | zaovi | zaovama |
| instrumental | zaovom | zaovama |
Reference
[uredi]- „zaova” u Hrvatskom jezičnom portalu
- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
- ↑ Sofija Dimitrijević, Etnološka istr. živanja u okolini Sombora. — Rad, 18—19, 1969—1970, 83—100, str. 92.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 210, 273. Greška u referenci: Nevaljana oznaka
<ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam." je zadan više puta s različitim sadržajem - ↑ Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 72.
- ↑ Marija Špis-Ćulum, Iz leksike Pomazi i Čobanca (kod Sentandreje), rukopis.
- ↑ Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske. — ESM, 3, 2001, 52—67, str. 56.
- ↑ Sofija Rakić-Miloradović, Izveštaj o dijalektološkom istr. živanju govora Batanje. — ESM, 3, 2001, 43—51, str. 45.
- ↑ Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).