zapećak

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /zǎːpet͡ɕak/
  • Hifenacija: za‧pe‧ćak

Imenica[uredi]

zápećak m (ćirilica за́пећак)


Kategorije:

pren.


Oblici:

  1. -ćka [1]
  2. zȃpećak Radojevo [2], zàpećak, zápećak [1]
  3. zápećak [1]


Značenja:

  1. Prostor između peći i zida. [1]
  2. Nevažno mesto, pozadina. [1]


Primeri:

  1. Razmak između peći i zida sobe zvao se zapećak. Nadalj [1]
  2. U prednjoj sobi do sokaka nalazi se „paorska peć” koja se loži iz kuhinje kukuruzovim „tulajom” ili čokanjem. Oko peći je zemljani ili drveni banak. Iza peći je „zapećak” u kome neko od ukućana ili dece spava. [3] [4] [5] [6] [7] [8] Ostojićevo Laćarak Čerević Sombor Pivnice Mol Mokrin Jarkovac [1]# Zápećak se òstavi da nè bude nù[z] zīd, da nè greje kȕćni zȋd nego grȅje prostòriju. Bukovac [1]
  3. Ȍnda ù sobi ȉma nȅki zápećak se zvȁo nùs pēć, pa tȗ bílo tȍplo, pa se tȗ sèdilo unútri u zápećku. [2] [9] Tovariševo Sot Susek Sviloš Hrtkovci Jarak Čortanovci Platičevo Obrež Boljevci Subotica Sombor Stapar Pačir Sivac Kula Despotovo Martonoš Begeč Rumenka Novi Sad Kovilj Gardinovci Đala Sanad Banatsko Aranđelovo Kikinda Novo Miloševo Novi Bečej Bašaid Srpska Crnja Melenci Žitište Itebej Taraš Aradac Jaša Tomić Neuzina Šurjan Botoš Dobrica Orlovat Sakule Sefkerin Kovin Ivanda Lovra Čenej Deska [1]# Ìmali smo fùrunu sèljāčku, pa bȉo onaj zàpećak. [2] Begeč Bačinci Laćarak Jamena Morović Vašica Sremska Rača Erdevik Neštin Martinci Voganj Šuljam Vrdnik Šatrinci Prhovo Golubinci Stari Slankamen Ugrinovci Surduk Bečmen Pačir Bođani Deronje Lalić Bačka Palanka Drljan Ravno Selo Zmajevo Turija Srbobran Čurug Gospođinci Žabalj Kać Senta Mol Bačko Gradište Gospođinci Kać Novi Kneževac Melenci Veliko Središte [1]
  4. Ȍnda je bílo i zàpećak. Dèca bèže u zàpećak kad òćedu da bȕdu bijèni. Đurđevo [1]# Znȁš, mȋ dèca u prìkrājku, u zápećku, nȇma tȗ u próčelje nego u zápećak. Subotica [1]


Sinonimi:

  1. budžak, banak, zapećnjak, zapeć [1]



Deklinacija[uredi]

Reference[uredi]

  • zapećak” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  3. Žito. 1988, 208 str, str. 132.
  4. Stari zanati u Vojvodini. 1992, 340 str, str. 51.
  5. Gliša Marković, Kako se nekada živelo u Pivnicama. — Rad, 18—19, 1969—1970, 101—110, str. 102.
  6. Milenko S. Filipović, Različita etnološka građa iz Jarkovca (u Banatu). — ZDN, 11, 1955, 81—117, str. 90, 91.
  7. Milivoje Milosavljević, Etnološka građa o Srbima u Ostojićevu. — Rad, 26, 1980, 141—165, str. 147.
  8. II Radovan Vrtipraški, Nekad bilo sad se pripoveda. Novi Sad, 1989, 98 str.
  9. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).