zlato

Izvor: Wiktionary

Srpskohrvatski[uredi]

Izgovor[uredi]

  • IPA: /zlâːto/
  • Hifenacija: zla‧to

Imenica[uredi]

zlȃto n (ćirilica зла̑то)


Kategorije:

pren.


Značenja:

  1. Zlatne niti, konac za vez. [1]
  2. Devojka, mlada (u vezi sa običajem kupovanja mlade u svadbi). [1]


Primeri:

  1. Ȏn je ìmo mlȍgo srèbra i zlȃta kod sèbe. [2] [3] Novo Miloševo Beška Srpska Crnja Veliki Gaj [1]
  2. Níje bílo gvȏžđa, nòvac, već svȅ srèbro, čȉsto srèbro i zlȃto. Martonoš [1]# Ȍnda udavača dȃri tȇ gȍste: kòšulje dáje — sȅdam-ȍsam; svȅkrovi kòšulju sašivènu (rukávi dȕgački pa sȁ zlātom — to svȅkrovi snȃ) — tȏ je jȁbuka (tàko se ȍnda zválo). [2] Novo Miloševo [1]# Kada se ide mladoženjinoj kući, mlada sedi sa kumom. Kada se stigne, svekar prilazi i nastaje pogađanje: kum traži da svekar plati za „zlato” (za mladu). Dok se ne pogode, kola izlaze iz dvorišta. Obično ovo čine tri puta. [4] [1]


Izrazi:

  1. Vredeti suvazlata ("biti veoma dragocen, skupocen"). [1]
  2. Ùzēti vrȃga čerezzlȃta ("oženiti se ružnom a bogatom devojkom"). Sombor Sivac [1]
  3. dobar izgovorzlata vredi Crvena Crkva [1]



Deklinacija[uredi]

Reference[uredi]

  • zlato” u Hrvatskom jezičnom portalu
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 124. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 116.
  4. Sofija Dimitrijević, Etnološka istr. živanja u okolini Sombora. — Rad, 18—19, 1969—1970, 83—100, str. 92.