švȁpski

Izvor: Wiktionary

švȁpski

švȁpski (srpskohrvatski, ćir., шва̏пски)[uredi]

Kategorije:

anat.anat.


Oblici:

  1. -a, švapski, -o [1]


Značenja:

  1. Koji se odnosi na Nemce i Nemačku. [1]
  2. Čovečija kost koja od pete vodi ka listovima. Sombor[1]
  3. Kecelja na kopčanje s prednje strane bez rukava i revera. [2] Čenej[1]
  4. Kuća koja je dužom stranom okrenuta prema ulici. [1]
  5. Vrsta kola sa šarenim lotrama i šticnama umesto levči. [3] Novo Miloševo Itebej Melenci Žitište Taraš Aradac Botoš Perlez Dobrica Čenta[1]
  6. Metla načinjena od sirka. [4] Dolovo[1]
  7. Lotre od dasaka. [3] Orlovat[1]
  8. Sir koji nastaje prirodnom ili izazvanom fermentacijom mleka. [1]
  9. Gaće s nogavicama do polovine listova. Sombor[1]
  10. Način pletenja mreže sa dvostrukim provlačenjem igle kroz petlju. [1]


Primeri:

  1. Òvaj švȁpski pópa — ȍn se níje žènio nȉkada, ȍn níje ìmo žènu. [1]
  2. Kad je bíla švȁpska Nȍva gȍdina, pȓvi jȁnuar, ȍndak prímidu òni nȁs u hòtēl. [5] Elemir Stari Slankamen Mokrin Čip [1]
  3. A kod mène su ȕvek dòšla švȁpska deca. Beška [1]
  4. Tȏ su nȅki plȕgovi bíli švȁpski. Laćarak [1]
  5. Tȏ su se zvále prȃve pȁorske kȕće, a ovàko su se zvále švȁpske kȕće, što ìdu prȇko. Òva ìde dúžom, kao pȁorska kȕća, a òvo su se zvále švȁpske kȕće. [4] Sviloš [1]
  6. U Jarkovcu takvu kuću sa tremom (konkom) i vratima s ulice u taj trem zovu „nemačkom” ili „švapskom” kućom. [6] Jarkovac [1]
  7. Švȁpski sȉr je sȉtan i sa njèga je skȉnut kàjmak. [7] [8] Maradik Jarak Krušedol Sombor Gospođinci Novi Kneževac [1]
  8. Švȁpsko plètēnje je dváput kad prèlaziš preko rùke i kad ùvrātiš. Tȏ je vȇzan čvȍr, bȍlje nego kod sȑpskog. [9] Kovilj [1]


Sinonimi:

  1. nemački [1]


Izrazi:

  1. Otići zašvȁpskim kȍlima ("šaljiv odgovor detetu na pitanje gde mu je majka"; "Òtišla je za švȁpskim kȍlima"). Novo Miloševo [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  3. 3,0 3,1 Gordana Vuković—Žarko Bošnjaković—Ljiljana Nedeljkov, Vojvođanska kolarska terminologija. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1984, 258 str.
  4. 4,0 4,1 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  5. Miroslav Nikolić, Neke osobine srpskog govora u Čipu kod Budimpešte. — JF, H£IH, knj. HII, 1993, 137—153, str. 140.
  6. Milenko S. Filipović, Različita etnološka građa iz Jarkovca (u Banatu). — ZDN, 11, 1955, 81—117, str. 89.
  7. Žarko Bošnjaković, Pastirska terminologija Srema. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1985, 174 str.
  8. Ljiljana Radulovački, Tradicionalna ishrana Srba u Sremu. Novi Sad (Matica srpska), 1996, 95 str, str. 32.
  9. Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).

Napomene[uredi]